EN DE

Kancelarka Merkel želi u tri tjedna postići kompromis za ustav EU-a

Autor: Poslovni.hr
30. svibanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Merkel je ubrzala konzultacije s kolegama iz zemalja članica EU da bi se postigao konsenzus uoči summita

Većina Nizozemaca želi referendum o novom europskom ugovoru, pokazali su rezultati ispitivanja javnog mnijenja objavljeni u ponedjeljak, dvije godine nakon što su Nizozemci odbacili prvi europski ustav.Prema ispitivanju provedenom 24. svibnja, 65 posto od 1200 ispitanika smatra da bi Nizozemska trebala organizirati novi referendum postigne li EU dogovor o novom ugovoru koji bi trebao modernizirati njezine institucije. Također, 57 posto ispitanika podržava stajalište nizozemskog premijera Jana Petera Balkenendea koji se prošli tjedan zauzeo za veću ulogu nacionalnih parlamenata u donošenju europskih zakona kako bi građani podržali novi ugovor. Upitani smatraju li dobrim to što Turska želi ući u EU, 65 posto ispitanika odgovorilo je negativno. Nizozemski i francuski glasači odbacili su europski ustav na referendumima 2005. izazvavši veliku krizu povjerenja u EU od koje se Unija tek počinje oporavljati. Nizozemska je jedna od šest zemalja utemeljiteljica EU-a. Zemlje članice EU-a ne slažu se oko toga kako bi se ustavni ugovor trebalo oživjeti iako diplomati ističu da se stvara konsenzus oko skraćenog “mini ugovora”. Europskim ustavom željelo se poboljšati sustav glasovanja u EU te uspostaviti institucije stalnog predsjednika i zajedničkog ministra vanjskih poslova. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i šef talijanske vlade Romano Prodi izjavili su upočetkom ovoga tjedna u Parizu da “žele ojačati” europske institucije koje su u krizi nakon francuskog i nizozemskog odbijanja ustavnog ugovora. “Zajedno smo pretresli probleme” koji će se naći na dnevnom redu iduće sjednice Europskoga vijeća 21. i 22. lipnja, uoči koje “nas ujedinjuje zajednička spremnost za jačanje europskih institucija”, rekao je Prodi. I Sarkozy je istaknuo “zajedničku spremnost da se znatno približe stajališta Francuske i Italije”. Premda nije preuzeo Sarkozyjev pojam “pojednostavljenog ugovora”, Prodi je kazao da se s francuskim predsjednikom složio u svezi s nekoliko točaka: o dužem trajanju rotirajućeg predsjedništva, o potrebi izbora ministra vanjskih poslova EU-a, te da se više odluka donosi kvalificiranom većinom umjesto konsenzusom.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Dvojica čelnika usto su se dogovorila da će “ojačati gospodarsku vladu euro-zone”, za što se zalaže novi francuski predsjednik koji drži da je sadašnji tečaj europske valute previsok.Sarkozy i Prodi dogovorili su se i da će predložiti organiziranje skupa sedmerih mediteranskih zemalja EU-a, ne rekavši kada, kako bi “mediteranskoj politici dali važnost na operativnoj razini”, kazao je Prodi.Tih sedam zemalja, uz Francusku i Italiju, jesu Španjolska, Grčka, Cipar, Malta i Portugal. Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je početkom tjedna da je odlučna u nakani da pronađe rješenje za izlazak iz krize u koju je zapao europski ustav koji bi trebao modernizirati ustanove Europske unije. Merkel je rekla kako se nada da će postići “prihvatljiv kompromis” prije isteka šestomjesečnog njemačkog predsjedanja EU-om.Kancelarka je to izjavila tijekom sastanka s čelnicima dviju baltičkih država i Austrije u Berlinu, na kojem su oni trebali uskladiti svoja stajališta o novom ustavu.Tijekom razgovora s estonskim premijerom Adrussom Ansipom, latvijskim premijerom Aigarsom Kalvitisom i austrijskim kancelarom Alfredom Gusenbauerom, Merkel je istaknula da je važno poboljšati djelovanje Europske unije. Sva tri gosta su istaknula da podupiru pristup Merkel i izrazila nadu da će ona u pregovorima uspjeti sačuvati velik dio izvornog teksta ustava. Kalvitis je upozorio da će svako daljnje otezanje u postizanju dogovora o novom ustavu umanjiti vjerodostojnost EU-a, dok je Ansip istaknuo da se zauzima za jak EU. Merkel je ubrzala konzultacije s kolegama kako bi se postigao konsenzus uoči summita EU-a u Bruxellesu 21. i 22. lipnja.
(H)

Većina Nizozemaca želi referendum o novom europskom ugovoru, pokazali su rezultati ispitivanja javnog mnijenja objavljeni u ponedjeljak, dvije godine nakon što su Nizozemci odbacili prvi europski ustav.Prema ispitivanju provedenom 24. svibnja, 65 posto od 1200 ispitanika smatra da bi Nizozemska trebala organizirati novi referendum postigne li EU dogovor o novom ugovoru koji bi trebao modernizirati njezine institucije. Također, 57 posto ispitanika podržava stajalište nizozemskog premijera Jana Petera Balkenendea koji se prošli tjedan zauzeo za veću ulogu nacionalnih parlamenata u donošenju europskih zakona kako bi građani podržali novi ugovor. Upitani smatraju li dobrim to što Turska želi ući u EU, 65 posto ispitanika odgovorilo je negativno. Nizozemski i francuski glasači odbacili su europski ustav na referendumima 2005. izazvavši veliku krizu povjerenja u EU od koje se Unija tek počinje oporavljati. Nizozemska je jedna od šest zemalja utemeljiteljica EU-a. Zemlje članice EU-a ne slažu se oko toga kako bi se ustavni ugovor trebalo oživjeti iako diplomati ističu da se stvara konsenzus oko skraćenog “mini ugovora”. Europskim ustavom željelo se poboljšati sustav glasovanja u EU te uspostaviti institucije stalnog predsjednika i zajedničkog ministra vanjskih poslova. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i šef talijanske vlade Romano Prodi izjavili su upočetkom ovoga tjedna u Parizu da “žele ojačati” europske institucije koje su u krizi nakon francuskog i nizozemskog odbijanja ustavnog ugovora. “Zajedno smo pretresli probleme” koji će se naći na dnevnom redu iduće sjednice Europskoga vijeća 21. i 22. lipnja, uoči koje “nas ujedinjuje zajednička spremnost za jačanje europskih institucija”, rekao je Prodi. I Sarkozy je istaknuo “zajedničku spremnost da se znatno približe stajališta Francuske i Italije”. Premda nije preuzeo Sarkozyjev pojam “pojednostavljenog ugovora”, Prodi je kazao da se s francuskim predsjednikom složio u svezi s nekoliko točaka: o dužem trajanju rotirajućeg predsjedništva, o potrebi izbora ministra vanjskih poslova EU-a, te da se više odluka donosi kvalificiranom većinom umjesto konsenzusom.

Dvojica čelnika usto su se dogovorila da će “ojačati gospodarsku vladu euro-zone”, za što se zalaže novi francuski predsjednik koji drži da je sadašnji tečaj europske valute previsok.Sarkozy i Prodi dogovorili su se i da će predložiti organiziranje skupa sedmerih mediteranskih zemalja EU-a, ne rekavši kada, kako bi “mediteranskoj politici dali važnost na operativnoj razini”, kazao je Prodi.Tih sedam zemalja, uz Francusku i Italiju, jesu Španjolska, Grčka, Cipar, Malta i Portugal. Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je početkom tjedna da je odlučna u nakani da pronađe rješenje za izlazak iz krize u koju je zapao europski ustav koji bi trebao modernizirati ustanove Europske unije. Merkel je rekla kako se nada da će postići “prihvatljiv kompromis” prije isteka šestomjesečnog njemačkog predsjedanja EU-om.Kancelarka je to izjavila tijekom sastanka s čelnicima dviju baltičkih država i Austrije u Berlinu, na kojem su oni trebali uskladiti svoja stajališta o novom ustavu.Tijekom razgovora s estonskim premijerom Adrussom Ansipom, latvijskim premijerom Aigarsom Kalvitisom i austrijskim kancelarom Alfredom Gusenbauerom, Merkel je istaknula da je važno poboljšati djelovanje Europske unije. Sva tri gosta su istaknula da podupiru pristup Merkel i izrazila nadu da će ona u pregovorima uspjeti sačuvati velik dio izvornog teksta ustava. Kalvitis je upozorio da će svako daljnje otezanje u postizanju dogovora o novom ustavu umanjiti vjerodostojnost EU-a, dok je Ansip istaknuo da se zauzima za jak EU. Merkel je ubrzala konzultacije s kolegama kako bi se postigao konsenzus uoči summita EU-a u Bruxellesu 21. i 22. lipnja.
(H)

Francuska neće blokirati pregovore s Turskom

Francuska neće blokirati za sljedeći mjesec planirano otvaranje pregovora u tri poglavlja s Turskom, ali će zauzvrat na summitu u prosincu postaviti pitanje konačnih granice EU, unutar kojih Pariz ne vidi Tursku, piše francuski dnevnik Le Figaro.“Francuska zasad ne namjerava stavljati prepreke nastavku pregovora s Turskom, ali zauzvrat želi postaviti pitanje europskih granica na summitu u prosincu kojim se završava portugalsko predsjedništvo EU-a”, piše list. Predsjednik Sarkozy želi da EU formira radnu skupinu koja bi bila zadužena za određivanje konačnih granica EU-a i za politiku prema susjedima EU-a, pri čemu mora biti jasan odgovor da “Turska nije niti će biti dio Europe”, dodaje francuski dnevnik.

Autor: Poslovni.hr
30. svibanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close