Prelijepe linije jahti i brodica usidrenih ljeti u našim uvalama, privlače pogled svakome tko kraj njih prođe. Nama se nametnulo pitanje – što biva sa sadržajima iz njihovih luksuznih tuš kabina, kuhinja i toaleta?

Znanstvena istraživanja ustanovila su: najveće onečišćenje obalnoga mora, s mora, dolazi upravo s jahti, brodica i čamaca koji njime plove.

– S onih plovila koji imaju uglavnom ugrađene zahode bez tankova koji mogu zadržati taj sadržaj, nego ga direktno ispuštaju u more, kaže za HRT dr. sc. Žarko Koboević, pročelnik Pomorskog odjela dubrovačkog Sveučilišta.

PLIJENI POGLEDE

FOTO: Zlatna jahta vrijedna 28,5 milijuna eura pristala u Dubrovnik

Novim Pravilnikom o jahtama, brodicama i čamcima, dan je rok do 31. prosinca 2021. u kojemu sve one moraju ugraditi spremnike u kojima će se fekalije i sive vode skupljati te potom na mjestu gdje za to postoji infrastruktura – isprazniti.

Prema istraživanju koje je provela Hrvatska gospodarska komora na članicama Udruženja marina HGK, njih 42% raspolaže infrastrukturom za pražnjenje takozvanih crnih tankova.

Potražnju nautičara za korištenjem usluga pražnjenja “crnih tankova” većina ispitanih marina ocjenjuje kao malu ili minimalnu. Ne pomaže ni činjenica da 83% ispitanih marina uslugu pražnjenja tih spremnika ne naplaćuje.

Pravilnik koji je donijelo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture tek je prvi korak, smatraju u marinama, sprečavanja onečišćenja mora s plovila na spomenuti način.

poslovni čovjek

FOTO: Američki milijarder stigao u Pulu na 90-metarskoj jahti

U mnogim marinama koje imaju infrastrukturu i prazne crne tankove, njihov sadržaj ispuštaju u kanalizaciju. Prioritet je ipak spriječiti nautičare da sve štetne i opasne tvari s plovila ispuštaju u more.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Podizati jahte i brodice kako bi se provjerilo imaju li kakav ilegalni otvor na trupu, moguće je u marinama. U njima postoje dizalice. Pitanje je tko će ih i kako kontrolirati u komunalnim lučicama ili na moru.

U svakom slučaju koračamo naprijed. Većina marina, koje trenutačno nemaju, u kratkom roku planira nabaviti mobilne spremnike za preuzimanje opasnih voda s plovila. Samo Udruženje hrvatskih marina stoji i iza prijedloga  da se kod uvjeta za kategorizaciju marine postave obveze: ugradnje separatora za oborinske vode s platoa, ugradnja pročišćivača tehnoloških voda na pralištima za brodove te obveza razvrstavanja i zbrinjavanja opasnih otpada.