Ukupna investicija u autocestu Zagreb – Sisak poskupjela je za tri puta u odnosu na planove stare samo dvije godine. Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Jurica Prskalo izjavio je kako će izgradnja s otkupom zemljišta, projektiranjem, instalacijama, arheloškim istraživanjima stajati četiri milijarde kuna. Kada se krenulo u projekt – procjena je bila 1,36 milijardi kuna, ta procjena je ostala i nakon izmjene trase, da bi se zatim povećala na 1,5 do 1,6 milijardi kuna untoč tome što je za samo 18 od ukupno 47,5 kilometara ugovoreno izvođenje radova od 1,3 milijarde kuna bez PDV-a. Tako se Autocesta Zagreb – Sisak cijenom od 11,6 milijuna eura po kilometru približila najskupljoj autocesti Zagreb – Macelj čiji je kilometar prosječno stajao 12 milijuna eura. A po najavama ministra Božidara Kalmete od prije manje od dvije godine, trebala je biti najjeftinija i stajati tri milijuna eura po kilometru jer prolazi kroz ravničarski dio pa nema potrebe za tunelima i vijaduktima.
Izmjena trase
“Izmijenili smo trasu jer je prvotna išla uz prugu, a sada je prelazi na tri mjesta. Samo za pola kilometra nadvožnjaka preko zagrebačkog ranžirnog kolodvora trebat će 200 milijuna kuna. Cesta poskupljuje i zbog ostalih brojnih objekata poput čvorišta i nadvožnjaka koje se mora dosta graditi zbog blizine gradova. Moramo i kupovati nasipni materijal za razliku od nasipa u Dalmaciji koji su se pravili od materijala uz autocestu”, prvi put je Jurica Prskalo, kao novi direktor HAC-a, objašnjavao nedavno u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno”. Ministar prometa Božidar Kalmeta je unatoč velikom zastoju i problemima u gradnji autoceste u istoj emisiji najavio da će biti gotova do lipnja 2010. godine. Svoj optimizam temelji na tome što su već počeli raditi na pripremama za gradnju autoceste od strane Siska, te je obećao da će radovi na obratnoj trasi krenuti u proljeće 2009. godine. Razliku u cijeni je opravdao međunarodnim natječajima koji su jedini realni pokazatelj cijene. “To nije vaša briga. Novca će biti”, odgovorio je Kalmeta na pitanje Vesne Škare-Ožbolt o tome kako će osigurati potrebni iznos. U proračunu za 2007. za gradnju je bilo osigurano gotovo 700 milijuna kuna, a ove godine 452 milijuna. U samom planu poslovanja HAC-a od 2005. do kraja 2008. godine za autocestu je trebalo biti utrošeno oko milijardu kuna. Ali prema istom planu, s tim novcem se trebalo napraviti 30 kilometara autoceste do Lekenika, a nije. “Cijena je velika i stoga što HAC primjenjuje rješenja koja će već za 10 godina biti u potpunosti zastarjela. Umjesto da se okrenu novom sustavu satelitske naplate, oni grade nadvožnjake i naplatne kućice što povećava cijenu. Sa satelitskim sustavom mogli su uštedjeti minimalno 10 posto investicije ili u ovom slučaju oko 400 milijuna kuna, što nikako nije zanemariv iznos”, rekao je za Poslovni dnevnik profesor Ivan Dadić s Instituta za promet u Zagrebu.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu