Kako u krizi stvoriti bolje i održive temelje za godine koje dolaze

Autor: Majda Mikulandra , 12. svibanj 2020. u 10:42
FOTO: GettyImages

Osim “zelene” tematike, prisilna izolacija donijela nam je i nove perspektive u svakodnevnom životu. Primjerice, promijenio nam se način obrazovanja, rada, socijalne interakcije.

Svaka kriza je opasnost, ali ujedno predstavlja i priliku – misao je koja je i u ovo doba korona krize postala aktualna. Sićušni, golim okom nevidljivi virus, toliko je snažno uzdrmao globalne zdravstvene i ekonomske temelje, da će nam trebati podosta vremena kako bismo se oporavili od “korona” udaraca. S jedne strane poguban za zdravlje i svjetsku i domaću ekonomiju, s druge strane blagotvoran za naš planet, jer je s “lockdown-om” Zemlji donio mnogo manje emisija Co2, čišći zrak, bistrije rijeke i mora, ugodnija staništa za sva živa bića. Osim “zelene” tematike, prisilna izolacija donijela nam je i nove perspektive u svakodnevnom životu. Primjerice, promijenio nam se način obrazovanja, rada, socijalne interakcije.

Medijski gledano, epidemiolozi, kojima su političari prepustili vodstvo u borbi s epidemijom COVID-a 19, stručno su nas vodili kroz krizu, a javnost je, odgovorno se pridržavajući svih mjera koje su donosili, pokazala da im vjeruje. U našoj maloj zemlji, u kojoj svi imaju mišljenje o svemu, ponovno je struka vraćena u fokus, i to je definitivno bio izvrstan potez.

U svjetlu takvih promišljanja, Poslovni dnevnik je pokrenuo projekt “Izgradimo Hrvatsku”, kako bi vratio struku u javnost.

Energetika, obrazovanje, poljoprivreda, digitalizacija i zdravstvo – teme su koje će biti u fokusu projekta. Iako skroman, ovaj pokušaj otvara mogućnosti hrvatskim stručnjacima da, svaki u svom sektoru, progovaraju o konstruktivnim rješenjima kojima ćemo izgraditi čvrste temelje, ne samo za danas ili sutra, već za generacije koje dolaze kako bi živjele u zdravom i održivom društvu u svim njegovim segmentima.

Svaka od ovih tema ima svog “mentora”. Oni će, svatko u svojoj struci, zajedno s još mnogim stručnjacima koje će okupiti u timovima, u idućih nekoliko mjeseci progovarati o prilikama i rješenjima kojima ćemo u Hrvatskoj moći postaviti zdrave i održive temelje za godine koje dolaze. Uvodno predstavljamo mentorski tim projekta “Izgradimo Hrvatsku”.

Dr.sc JULIJE DOMAC – ENERGETIKA

Dr.sc. Julije Domac ravntelj je Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske i posebni savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Od 1997. do 2007. zaposlen je u Energetskom institutu Hrvoje Požar, na položaju zamjenika voditelja Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. U dosadašnjem radu bio je voditelj Nacionalnog energetskog programa BIOEN, tehnički urednik i nacionalni direktor projekta za FAO, voditelj projekata za Međunarodnu energetsku agenciju – IEA, nacionalni koordinator projekata za UNIDO, konzultant na projekatima za Svjetsku banku i Vladu Republike Irske. Od 2005. radi kao evaluator projekata pri Europskoj komisiji za 6. i 7. Okvirni program i program Inteligentna energija za Europu. Objavio je više od 60 znanstvenih i stručnih radova u vodećim svjetskim publikacijama i časopisima. Od 2013. je i predsjednik FEDARENE – Europskog udruženja regija i energetskih agencija sa sjedištem u Bruxellesu. Dobitnik je Godišnje nagrade Zaklade Hrvoje Požar, Nagrade Biomass Junior Award 2004 u povodu 2. Svjetske konferencije o biomasi, Državne nagrade za znanost, Posebne rektorove nagrade i drugih priznanja.

Mr.sc SANDRA VLAŠIĆ – ODRŽIVI RAZVOJ I ZAŠTITA OKOLIŠA

Već više od 20 godina, MSc Sandra Vlašić profesionalno se bavi održivim razvojem i okolišem. Ima veliko iskustvo u vođenju programa, projekata i interdisciplinarnih timova u području razvoja, klimatskih promjena, održive energije, gospodarenja okolišem i prirodnim resursima. Akademski stupanj Magistre znanosti iz ekonomije, politike i rizika zaštite okoliša poslijediplomskog znanstvenog studija Sveučilišta Heriot-Watt iz Edinburga (UK) stekla je 2002.g., a 1995. završila je studij biologije-ekologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Većinu radnog iskustva je stekla u međunarodnim organizacijama, od 2003. godine radila je za Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj kao voditeljica programa Energija i okoliš te posljednje dvije godine kao predstojnica ureda u Hrvatskoj. Od 2017. godine suosnivačica je nevladine udruge Terra Hub koja se bavi osnaživanjem, edukacijom, promocijom i međusektorskim povezivanjem bitnih partnera u području prelaska na niskougljično gospodarstvo i društvo. Od 2019.g. je zadrugarka u Zelenoj energetskoj zadruzi koja se zalaže za građansku energiju i energetsku tranziciju gradova i zajednica. Obje organizacije je 2018. g. uvela u konzorcij partnera koji predstavljaju EIT Climate-KIC Hub u Hrvatskoj, zajednicu inovacija za klimu te najveće europsko javno-privatno partnerstvo za klimatske inovacije i sistemsku transformaciju prema klimatski neutralnom društvu pod Europskim institutom za inovacije i tehnologiju.

Dr.sc. KREŠIMIR LUETIĆ – ZDRAVSTVO

Dr.sc. Krešimir Luetić diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2002. započeo je specijalizaciju iz interne medicine u KB Sveti Duh u Zagrebu, a specijalist internist postao je 2007. godine. Nakon obavljenog programa uže specijalizacije, 2012. postao je subspecijalist gastroenterolog. Poslijediplomski doktorski studija pohađao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, gdje je 2013. godine obranio doktorsku disertaciju te stekao titulu doktora znanosti. Trenutno radi kao odjelni liječnik, internist-gastroenterolog, na Zavodu za gastroenterologiju i hepatologiju Klinike za unutarnje bolesti KB Sveti Duh. Jedan je od osnivača HUBOL-a, član je Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog liječničkog sindikata, Hrvatskog gastroenterološkog društva te Hrvatskog liječničkog športskog društva. Predavač je na stručnom poslijediplomskom studiju „Ultrazvuk u kliničkoj medicini: smjer gastroenterologija i hepatologija“ te na izbornom predmetu „Ultrazvuk jetre“ diplomskog studija medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao i na više tečajeva poslijediplomskog trajnog usavršavanja. Naslovni je poslijedoktorand na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2019. godine predsjednik je Hrvatske liječničke komore.

TAJANA BARANČIĆ – DIGITALIZACIJA I PRIVATNI SEKTOR

Tajana Barančić diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Dugogodišnja je poslovna savjetnica i ovlaštena revizorica. Dobitnica je nagrade Primus za najbolju poslovnu savjetnicu, a njeni klijenti su mnoge poznate i renomirane visoko tehnološke tvrtke, primarno iz IT sektora. Vlasnica je računovodstvene agencije Astra poslovni inženjering, tvrtke specifične po visokoj specijaliziranosti u segmentu podrške poslovanju tvrtkama koje ulažu u istraživanje, razvoj i inovacije. Vlasnica je ili suvlasnica u nekoliko konzalting tvrtki specijaliziranih za osiguranje izvora financiranja za istraživanje, razvoj novih proizvoda i usluga te komercijalizaciju inovacija i visoko tehnoloških rješenja. Specijalist je za EU projekte u tom segmentu, poslovna spajanja i digitalizaciju poslovanja. Osim savjetodavnih i računovodstvenih segmenata, investirala je nedavno u turistički sektor kroz green field investiciju izgradnje auto-kampa na otoku Ugljanu. Bila je dugogodišnja predsjednica Hrvatske udruge nezavisnih izvoznika softvera (CISEx), koja broji oko 270 tvrtki, primarno IT izvoznika, a prema prihodima i broju zaposlenika, okuplja oko 25% hrvatskog IT sektora. Kao čelnica CISEX-a, osigurala je brojne zakonske izmjene u korist izvoznih tvrtki, radi godišnje analize IT sektora od 2011. te je tu funkciju obavljala na volonterskoj bazi. Od nedavno je član Suda časti te udruge te nastavlja i dalje promicati IT sektor te zagovarati digitalizaciju i digitalnu transformaciju privatnog i javnog sektora. Često je panelist na relevatnim konferencijama i skupovima pri čemu govori o temama poduzetništva, liberalizacije tržišta usluga, poreznog rasterećenja, industrije 4.0. te o temama vezanim uz IT.

Komentirajte prvi

New Report

Close