Okretanje Europe obnovljivim izvorima energije donosi mnoštvo izazova svim sudionicima energetskog tržišta. Energetska tranzicija za većinu kompanija neće biti niti jednostavna, niti jeftina, složni su sudionici panela Nafta, plin i nuklearna energija u kontekstu zelene tranzicije održanog u sklopu konferencije Poslovnog dnevnika Energetski put u održivu budućnost.

Hrvoje Glavaš, direktor Strateških operacija i javnih poslova Ine, tako ističe da je svaki korak u tranziciji pitanje društvenog dogovora i cijene koju smo voljni platiti. Podsjeća na tri različita pristupa svjetskih igrača – SAD-a, Kine i Europe – te upozorava da je pristup koji je odlučila provoditi Europska unija apsolutno najštetniji za industriju. “Europa penalima i regulativama tjera industriju na transformaciju. Smatram da to nije dobro rješenje”, ističe Glavaš.

Veliki je pritisak energetske tranzicije i na našoj najvećoj energetskoj kompaniji – HEP-u. Vice Oršulić, predsjednik Uprave HEP-a, ističe da je plan do 2050. u potpunosti transformirati i dekarbonizirati HEP. O tome kako će to napraviti tek razmišljaju, no sigurno je da je pred HEP-om ogroman posao.

Oršulić tako navodi da je potrebno izgraditi i elektroenergetsku mrežu koja će omogućiti prijenos obnovljivih izvora energije što nije niti jednostavan niti brz posao. Oršulić otkriva i da HEP razmišlja o sudjelovanju u izgradnji novog bloka Nuklearne elektrane Krško te najavljuje da će ovih dana početi razgovori o suradnji s kolegama iz Slovenije.

Razgovore oko izgradnje novog bloka NE Krško, iz koje Hrvatska dobiva 15 posto električne energije, potvrdio je na konferenciji Poslovnog dnevnika i Saša Medaković, član Uprave Nuklearne elektrane Krško.

Upravo nuklearna energija, naime, izaziva brojne rasprave diljem Europe – je li obnovljiva ili nije. Dok je jedni zagovaraju, drugi, Nijemci, svoje nuklearke gase, što smatra Medaković, nije pametna odluka. Nije jer je Europa, posebno zapadna, energetski siromašna te uvozi oko 60 posto energije.

Pritisak iz EU
Sabina Škrtić, članica Uprave Enna grupe, također upozorava na razne probleme politika EU i pritisak na prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Ističe tako da već imamo žrtve agresivnog smjera tranzicije, a to je njemačko gospodarstvo te upozorava na brojna otvorena pitanja. “Postavlja se pitanje donosi li energetska tranzicija povećanje konkurentnosti ili smanjene, kao i mogu li građani platiti tranziciju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Što ćemo koristiti umjesto nafte i plina? Imamo li spremne prijenosne sustave? Sve su to pitanja na koja nemamo odgovore, niti na razini EU-a niti na razini Hrvatske. Moramo stoga odlučiti što nam je bitnije – konkurentnost i industrija, životni standard građana i energetska sigurnost ili provođenje energetske tranzicije pod svaku cijenu”, upozorava Škrtić.

Saša Medaković, član Uprave Nuklearne elektrane Krško, Ivan Fugaš, direktor LNG Hrvatska, Grzegorz Janzen, CEO u Butan plin Adriatic Regija SHVE Oil & Energy i Stjepan Adanić, predsjednik Uprave Janafa/ROBERT ANIć/PIXSELL

Navodi pritom i da Enna posljednjih sedam godina intenzivno ulaže u obnovljive izvore energije. Međutim, u realizaciji projekata se susreću s mnogim izazovima, upozorava Škrtić te kao primjer navodi investicije u geotermalnu energiju.

“Geotermalni izvori energije bi trebali biti proglašeni strateškim energentom jer iziskuju iznimno velike investicije, i to od 10 od 15 milijuna eura u samo jednu bušotinu. Međutim, niti jedan investitor neće ulagati u samo jednu ili dvije bušotine već u njih više. Time dolazimo do investicije od minimalno 40 ili 50 milijuna eura, i to samo u istražnu fazu. Istovremeno, banke investitore u ovim projektima ne žele pratiti. Bez subvencija, dakle, ulaganja u geotermale neće biti atraktivna niti jednom investitoru”, upozorava Škrtić.

No unatoč okretanju Europe obnovljivim izvorima energije Jadranskom naftovodu i dalje rastu kapaciteti transporta nafte, kaže Stjepan Adanić, predsjednik Uprave Janafa. Ipak, i ova kompanija, koja se bavi transportom nafte, razmišlja i ima strategiju kako provesti energetsku tranziciju.

“Do 2030. iz naftne želimo prijeći u energetsku kompaniju. Naš je cilj da proizvodimo onoliko energije koliko i trošimo. U tome smo fokusirani na solare, vjetar i geotermale”, ističe Adanić.

Povećan kapacitet LNG-a
Ivan Fugaš, direktor LNG-a Hrvatska, navodi pak da je plin važan prijelazni energent. Zbog te prijelaznosti, ali i energetskih problema nastalih zbog rata u Ukrajini, Vlada je prošle godine donijela odluku o povećanju kapaciteta LNG-a. Ističe i da je do 2037. LNG zakupljen, a hoće li biti i nakon toga ne želi kalkulirati. “Trenutno je interes jako velik, ali plinsko je tržište posljednjih godina vrlo nepredvidljivo. Na nama je da omogućimo infrastrukturu no dok ne potpišemo ugovore ne možemo govoriti kakav će biti interes”, ističe Fugaš.

Grzegorz Janzen, CEO u Butan plin Adriatic Regija SHVE Oil & Energy, ističe da se investitori po pitanju ulaganja u obnovljive izvore energije nalaze u nezahvalnoj situaciji. S jedne strane, kaže, države i društva imaju svoja očekivanja dugoročnih investicija, a s druge strane investitor uvijek mora razmišljati o isplativosti ulaganja. “To traži konsenzus države, društva i investitora kako trošak energetske tranzicije ne bi bio prevelik za društvo”, ističe Janzen.

Potezi Vlade
Država planira biti podrška poduzetnicima u energetskoj tranziciji poručuje Damir Habijan, ministar gospodarstva i održivog razvoja, s konferencije Poslovnog dnevnika. Doduše, ministar Habijan svoj je govor jedna uspio završiti jer je tri puta bio prekidan zvižducima i vikom nezadovoljnih prosvjednika koji su se predstavili kao građani koji se bore za svoju budućnost.

Međutim, neki su od njih, istaknuti članovi Zelene akcije, a nosili su transparentne “Plin je opasan” te “Uz fosilna goriva nema budućnosti”. Prosvjednike je ministar pozvao na razgovor i dijalog, za što oni nisu pokazali interes.

Habijan je nabrojao sve poteze Vlade koji bi trebali olakšati energetsku tranziciju zemlje, poput proširenja kapaciteta LNG-a, izgradnje dva nova plinovoda te južne interkonekcije. Naveo je i da država cilja do 2028. imati ukupno 2500 megavata nove instalirane snage obnovljivih izvora energije. “Ne mislim tu samo na solare i vjetar već i na geotermale”, rekao je Habijan istaknuvši da Hrvatska po pitanju obnovljivih izvora energije stoji jako dobro. “Od 2021. do 2024. izdali smo energetska odobrenja za 3345 megavata instalirane snage”, ističe Habijan.

Što se tiče financiranja obnovljivih izvora energije naveo je da nam na raspolaganju iz NPOO-a stoji 400 milijuna eura, što je iz REPowerEU-a povećano za 250 milijuna eura. Također, samo u okviru Modernizacijskog fonda Hrvatskoj je na raspolaganju 1,3 milijardi eura. Novaca dakle, ima, no ključno će biti njegovo pametno usmjeravanje.

Pratimo već 20 godina
Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika naglasio je da jedina dnevna poslovna novina u Hrvatskoj već 20 godina pokušava dati odgovor na pitanje kako postići energetsku održivost te naglašava da će za taj izazov biti ključan razgovor i dogovor svih uključenih.