U sklopu konferencije Budućnost zdravstvene industrije održana je panel diskusija na temu Europski putokazi u izradi hrvatskih kliničkih smjernica. Naime, smjernice predstavljaju preporuke usmjerene ka optimiziranju skrbi za pacijenta, odnosno procjenu koristi i štete alternativnih oblika skrbi, a koje igraju važnu ulogu u podizanju razine kvalitete zdravstvene usluge. Postavlja se pitanje zašto se njihova implementacija, kao i razina obligatornosti, razlikuje među europskim zemljama, ali i na globalnoj razini kao i koji je model najprihvatljiviji za hrvatsko zdravstvo.

Panelisti su upozorili da više nije pitanje trebaju li nam smjernice ili ne, već da se treba pozabaviti načinima njihova uspješnog korištenja. Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, Željko Krznarić, smatra da prepisivanje i prenošenje tuđih modela ne dolazi u obzir. "Lako je iščitati metodologiju, ali za ozbiljan pristup u pisanju i korištenju smjernica ipak je nužan trening naših ljudi. Želimo osnovati centar izvrsnosti koji će zaposliti mlade kompetente ljude koji će se baviti pisanjem smjernica, ali takvo što iziskuje poprilične troškove", poručio je Krznarić. S druge strane, Miran Cvitković, predsjednik povjerenstva za ostale liječničke djelatnosti Hrvatske liječničke komore, smatra da je konsenzus najvažnija karika u kreiranju i implementacije smjernica.

"One nisu medicina, bar ne cjelovita, i njihova je primarna svrha usmjeravanje i pomoć. Postavlja se i pitanje trebaju li one biti obvezujuće i koliko duboko u zakonske akte smiju zalaziti? Svjedočimo i prekomjernom normiranju naših postupaka od strane prava, stoga smatram da bismo se protiv toga trebali boriti a ne dodatno inzistirati", kaže Cvitković. Što manje sudionika radi na izradi smjernica, one su kvalitetnije, a iskustva zemalja s razvijenim sustavom kliničkih smjernica mogu biti korisna za daljnje podizanje njihove kvalitete i u Hrvatskoj, smatra Ana Marušić, profesorica anatomije i voditeljica Odjela za istraživanja u biomedicini i zdravstvu na Medicinskom fakultetu u Splitu.

Smjernice kao program izuzetne važnosti unutar kojeg će se liječnicima omogućiti da sustavno prate i u svakodnevni rad implementiraju nova dostignuća u medicini, vidi i Tereza Šarić, direktorica Promeritus savjetovanja. "U posljednjih 15 godina bilježimo velike promjene u konzumaciji zdravstvenih usluga kod naših pacijenata. Broj korištenja zdravstvenih usluga drastično je porastao što znači da naša populacija sve više stari te imamo sve veći broj osiguranika na liječenju. U čak 70 posto slučajeva riječ je o kroničnim oboljenjima, odnosno pacijenti su sa svojim prioritetima sami nametnuli standarde zdravstvenom sustavu", komentirala je Šarić.