Gospodarski pad i recesija sa sobom nose brojne izazove, no neka poduzeća ih uspiju prebroditi neokrznuta i iskoristiti prilike za prestizanje konkurencije i pripremu za ostvarenje rasta u budućnosti. U razdoblju snažnog usporavanja i nesigurnosti gospodarstva, postoji šest izričitih imperativa važnih financijskim direktorima i kompanijama u zaštiti poslovanja i radne snage:

Imperativ: prelazak u virtualno poslovanje

Covid-19 zahtijeva usredotočenost na zdravlje i dobrobit zaposlenika i njihovih obitelji, a slijede koraci koje financijski direktori mogu poduzeti kako bi osigurali dobrobit zaposlenika i uspjeh virtualnog poslovanja:

• Podrška organizaciji virtualnog poslovanja u odjelu financija i drugim odjelima. U suradnji s odjelima za IT i HR, financijski direktori trebali bi naći načine za mrežno povezivanje zaposlenika i povećavanje njihove uključenosti. Virtualni rad može narušiti tradicionalne načine rada na radnom mjestu. Rasprave o ključnim pitanjima, koje je najbolje voditi uživo, morat će se odvijati virtualnim putem.
• Osiguravanje ključnih resursa i sredstava IT odjelu za organizaciju virtualnog poslovanja. Financijski direktori trebali bi u suradnji sa svojim direktorima za informacijske tehnologije osigurati nužan daljinski pristup ključnim sustavima i podacima, istodobno održavajući potrebnu razinu sigurnosti informacija.
• Svođenje rizika od infekcije zaposlenika u poslovnim prostorima na najmanju moguću razinu. Neki zaposlenici neće moći raditi od kuće. To će iziskivati nove načine organizacije radnog prostora kako bi se omogućila socijalna udaljenost, sigurno rukovanje materijalima te učinkovita dezinfekcija radnog prostora. Financijski direktori tu mogu odigrati ključnu ulogu u planiranju resursa.

Imperativ: likvidnost

Financijski direktori trebali bi razmotriti poduzimanje koraka radi osiguravanja i kontrole likvidnosti te upravljanja financijskim odnosima i kreditnim rejtingom:

• Preispitivanje financiranja i likvidnosti. Financijski direktori i voditelji riznica razmatraju postojanje mogućih povreda financijskih obveza, koji mogu ugroziti pristup osnovnom financiranju i likvidnosti. Unaprijed od financijera zatražite oslobađanje od obveza i preduhitrite moguće probleme u skladu s primjenjivim okvirom izvještavanja.
• Dodjela financijskom direktoru ili voditelju riznice središnje uloge u donošenju odluka o raspoloživom novcu. Utvrdite više izvora raspoloživog financiranja i odredite prioritete oko vrsta plaćanja i dobavljača.
• Diversifikacija i osiguranje novih kreditnih linija. Financijski direktori možda će se odlučiti na širenje mreže banaka ili izvora financiranja kako bi osigurali dodatne kreditne linije ako se smanji pristup novim kreditima banaka, a obveze postanu restriktivnije, a razmatrat će iskorištavanje raspoloživih, prvenstveno državnih potpora.
• Praćenje potraživanja i upravljanje njima. Kupci najčešće produljuju rokove za plaćanje kako bi se suočili s izazovima koji se odnose na novčani tok i kredite. Pomno upravljanje potraživanjima može pomoći pri ublaživanju rizika od neispunjavanja obveza i odgode plaćanja. Financijski direktori će morati surađivati s riznicom kako bi pratili i osigurali snažan novčani tok i utvrdili učinke na rezultate.
• Bliska suradnja s dobavljačima. Neki će ključni dobavljači vrlo vjerojatno biti izloženi pritiscima likvidnosti tijekom krize. Kontinuitet poslovanja može ovisiti o dogovoru zamjenskih izvora opskrbe, plaćanjima unaprijed za ključne dobavljače ili osiguravanju kredita za nastavak poslovanja dobavljača. Kontinuirana procjena rizika, postat će ključna u sljedećih 6 do 12 mjeseci.

Imperativ: učestalo i jasno komunicirajte s dionicima

Osobito je važno jasno i učestalo komunicirati s ključnim dionicima. Za financijske direktore to znači svakodnevnu komunikaciju s čitavim izvršnim rukovodstvom. Dionici ne žele nesigurnost, stoga je ključno da im pružate informacije, o mjerama koje vaše društvo poduzima kako bi se suočilo s krizom i načinima na koji će one utjecati na rezultate. Uslijed pandemije, brojna su društva izmijenila smjernice koje se odnose na ključne pokazatelje poslovanja. Osim toga, brojna društva prilikom podnošenja financijskih izvještaja su dužna izvijestiti o utjecajima trenutne situacije na financijske izvještaje.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Imperativ: pokrenite operativna poboljšanja

Razmislite o nužnim promjenama u poslovanju te prilikama koje je moguće iskoristiti u ovom razdoblju. Neki od ključnih koraka su:

• Prelazak s prognostičkih modela na scenarije. Moguće usporavanje poslovanja otežat će prognoziranje prihoda i rezultata. Postojeći prognostički modeli vjerojatno će prestati biti valjani. Financijski će direktori morati pokrenuti planiranje scenarija na kojima će temeljiti prognoze prihoda i novčanog toka, izraditi planove za iskorištavanje kapitala i upravljanje kapitalom te stvarati mogućnost za naknadna ulaganja. Trebali bi razmotriti osnivanje unakrsno funkcionalnih timova sastavljenih od dionika i savjetnika unutar i izvan organizacije koji mogu pomoći pri razumijevanju i utvrđivanju ulaznih podataka za scenarije.
• Smanjenje troškova poduzeća. Uzimajući u obzir razmjer pada u potražnji i potrebu za čuvanjem novčanih sredstava, brojna su društva već pokrenula inicijative za smanjenje troškova. Prodajni, opći i administrativni troškovi te troškovi nabave dva su područja u kojima društva mogu smanjiti troškove i povećati učinkovitost.
• Racionalizacija i diversifikacija nabave. Ovo je možda dobro vrijeme za diversifikaciju izvora opskrbe i zaključivanje ključnih ugovora te će financijski direktori možda imati priliku za stvaranje novih prilika u različitim kategorijama izvora nabave.

Imperativ: upravljajte rizicima

Morat će pomno pratiti upravljanje rizicima i rukovođenje. Neki su izravni rizici za upravljanje sljedeći:

• Interne kontrole i prijevara. Nastavno na otkaze i smanjenje troškova, društva će biti sve izloženija propustima u internim kontrolama, s obzirom na preopterećenost, neaktivnost ili bolest zaposlenika. Financijski direktori trebali bi biti osobito oprezni kad je riječ o prijevari jer propusti te vrste mogu dovesti do znatnih troškova.
• Neispunjenje obveza dobavljača i kupaca. Recesija može poremetiti opskrbu ili potražnju. Diversifikacija i osiguravanje dobavljača te praćenje plaćanja kupaca mogu pomoći u ublaživanju predmetnih rizika. Upravljanje rizikom trećih strana i dalje je ključno.
• Kibernetički napadi. Prelaskom na virtualno poslovanje, društva mogu postati izloženija ovim rizicima, uključujući krađu podataka, ucjenjivačke softvere itd. Pojačano praćenje i ulaganje u kibernetičku sigurnost postajat će sve važniji.

Imperativ: planirajte oporavak

Premda nije poznato kada će se gospodarstvo početi oporavljati od učinaka pandemije, nikada nije prerano početi razmišljati o budućim planovima vaše organizacije. Socijalna udaljenost jedinstveno je obilježje krize s kojom smo suočeni, stoga bi financijski direktori trebali razmotriti različite modele za oporavak kako bi utvrdili koja bi se tržišta i segmenti mogli prvi oporaviti.

U vremenima gospodarskog pada prirodno se usredotočiti na smanjenje troškova; međutim, pokretanjem inicijativa za dugoročni rast financijski direktori mogu odigrati ključnu ulogu u rastu, financiranju i pripremi svojih društava za oporavak. Tijekom planiranja potrebno je razmotriti široki spektar scenarija, od najboljeg do najgoreg, uzimajući u obzir zaposlenike, poslovanje, dobavljače, kupce i ostale ključne dionike, kao i mogućnost da će se pandemija nastaviti u duljem razdoblju i prouzročiti nastanak drugih rizika.

Financijski direktori društava sa snažnom bilancom i novčanim rezervama vrlo će vjerojatno moći iskoristiti prilike za inovaciju, prestizanje konkurencije i brži rast tijekom oporavka koji slijedi. Međutim, vrlo je izgledno da će se trajanje i razmjer zaraze odraziti na oporavak. U konačnici, djelotvorno cjepivo i način liječenja bit će najvažniji za osiguravanje i ponovnu uspostavu povjerenja pojedinaca i ulagača.

* Marina Tonžetić, Deloitte