Nova hrvatska porezna reforma, po svemu što je do sada poznato u javnosti evidentno kompleksna i velika reforma, doista se pred hrvatskom javnošću pojavila iznenada. To nije bio projekt koji je HDZ posebno najavljivao u predizbornim nastupima, niti ga je novi lider Andrej Plenković izdvajao kao asa iz rukava, kao nešto konkretno gotovo s čime bi nova vlast, ako je on osvoji, mogla odmah krenuti u akciju. Porezna reforma je zapravo nastajala daleko od očiju javnosti, ispod površine svih onih dramatičnih političkih sukoba u vrhu bivše Vlade, te je ona svojevrsni miraz koji je ministar Marić donio Vladi Andreja Plenkovića iz Vlade Tihomira Oreškovića, piše Deutsche Welle.

Ministar financija Zdravko Marić imenovanje članova stručne radne skupine potpisao je u ožujku 2016., a cilj je bio da radni materijali budu spremni za javnu raspravu 1. srpnja. „U nekoliko mjeseci napravili smo posao koji bi drugi radili godinu dana“, naglašava u kratkom razgovoru za Deutsche Welle prof. dr. Željko Lovrinčević, ekonomist sa zagrebačkog Ekonomskog instituta koji je predvodio stručni tim. Radna grupa je obuhvaćala više od tridesetoro članova, stručnjaka iz cijele Hrvatske, a u radu su sudjelovali i ministar Marić, pomoćnik ministra i ravnatelj Porezne uprave Zdravko Zrinušić, a bili su uključeni: dr. Marija Zuber, iz tvrtke za porezna savjetovanja RRiF, Hrvoje Zgombić, porezni stručnjak iz konzultantske tvrtke PwC,  dr. Ante Bajo i dr. Ivica Urban s Instituta za javne financije, Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ivan Idžojtić, porezni savjetnik iz Zagreba, dr. Davor Mikulić s Ekonomskog instituta u Zagrebu, Marko Šikić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, dr. Nataša Žunić Kovačević s Pravnog fakulteta u Rijeci, Damir Brajković, porezni savjetnik iz Rijeke, dr.Vlado Brkanić, RRiF Zagreb,  Maša Šarić, porezna savjetnica u EY Hrvatska, dr. Marko Primorac s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i mnogi drugi.

„Ministarstvo financija je krenulo od toga da želi poboljšati položaj najvećeg mogućeg dijela poreznih obveznika, olakšati poziciju poduzetnicima, posebno malim i srednjim poduzetnicima, ali cilj je bio i pojednostavljivanje cijelog poreznog sustava. Mijenja se pravni okvir, reforma je zapravo skup od 16 zakona, ali osim promjene pravnog okvira dolazi i do nove organizacije i informatizacije cijelog sustava“, govori o polazištu reforme i širini cijelog zahvata dr. Željko Lovrinčević.

Radilo se u radnim grupama, stručnjaci i operativci iz porezne uprave bili su podijeljeni po područjima pojedinih vrsta poreza. “Naravno da je bilo i izdvojenih, drugačijih mišljenja o pojedinim rješenjima, neki od kolega su se zalagali i za radikalnije zahvate, ali treba razumjeti da je finalno rješenje ono što je oblikovao i brani sam ministar“, kaže Lovrinčević. Radna skupina je, kaže Lovrinčević, radila volonterski – nitko od stručnih suradnika nije dobio honorar.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.