Europska komisija odobrila je dodatne tri godine prijelaznog razdoblja tijekom kojeg državljani EU ne mogu stjecati vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj.

Inicijalno prijelazno vrijeme od 7 godina od ulaska Hrvatske u EU istječe sredinom ove godine, a niz je članica Unije s nižom kupovnom moći tražilo i dobilo i dodatno vrijeme veta.

EK-ovo prihvaćanje hrvatskog zahtjeva utoliko je zapravo očekivano, ali predizborni ambijent toj vijesti svakako jamči veću vidljivost.

No, što znači odgoda i što će biti drukčije za tri godine kad se digne rampa stranim državljanima?

Upućeni promatrači podsjećaju kako oni i danas mogu kupovati poljoprivredna zemljišta, samo ne direktno već posredno, putem tvrtki osnovanih u Hrvatskoj.

Poznavatelji situacije u poljoprivredi u odgodi punog otvaranja tog tržišta ipak vide i priliku da se u međuvremenu ojačaju domaće pozicije, osobito nakon što je pandemija dodatno potencirala značaj vlastite proizvodnje hrane.

Većina pritom naglašava pitanje komasacije, tj. potrebu okrupnjavanja. Tomislav Panenić, donedavni predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu, s tim u vezi kaže kako je najbolje zemljište u nas pod kontrolom velikih poslovnih sustava, a upravo za njih odgoda najviše znači priliku za okrupnjavanje i stabilizaciju.