Koronavirus gotovo preko noći preokrenuo je svijet i dojučer nezamisliv scenariju kojem se granice zatvaraju, za živote bitka se vodi karantenom, a ekonomija staje – postao je stvarnost.

No, svako izvanredno stanje nakon nekog vremena postaje redovno pa sada kad je šok prvog vala prošao u svijetu bez lijeka, cjepiva i kolektivnog imuniteta, postaje jasno da će se život i poslovanje morati tražiti u “novom normalnom”.

Stoga u našem projektu InvestCro na prvoj video konferenciji koja će se emitirati na portalu Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista 2. lipnja otvaramo nova pitanja o, u novim okolnostima još važnijoj, temi investicija i rasta u Hrvatskoj. Što se dogodilo s ulagačkim potencijalom Hrvatske u doba korone? Jesmo li u prednosti zbog dobre epidemiološke situacije ili će ipak prevagnuti dobro znano otezanje s reformama? Što donosi novi proračun Unije?

U kojoj mjeri odluke o investicijama oblikuje neizvjesnost i mogu li poduzetnici pronaći svoju nišu u recentnim geopolitičkim preslagivanjima? Zašto država ne osmisli projekte u kojima bi angažirala milijarde kuna štednje u bankama?

To je samo dio aktualnih tema o kojima će naši panelisti diskutirati – Zdenko Lucić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Judita Cuculić-Župa iz ureda Europske komisije u Zagrebu, Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama i Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, a sve pod moderatorskom palicom glavnog urednika Poslovnog dnevnika Vladimira Niševića.

Pad u svijetu

Procjene su da će pad direktnih stranih investicija u svijetu dosegnuti oko 40 posto ove godine što je nastavak ranije započetog trenda započetog trgovinskim ratom najvećih globalnih igrača. Hrvatska se u zdravstvenoj krizi postavila odlično, Vlada je brzo reagirala i očuvala radna mjesta što predstavlja odličan temelj za nove investicije, smatra državni tajnik Zdenko Lucić, no upozorava da puno toga ovisi o razvoju situacije kod najvećih trgovinskih partnera.

“Nama je u fokusu prilačenje investicija s visokom dodanom vrijednosti, kreirati poticaj za privatnu inicijativu, razvoj novih tehnologija, industriju 4.0., proizvodnju strojeva i opreme, kaže Lucić.

Procjene Europske komisije govore o snažnom padu gospodarstva od 9,1 posto ove godine, no iduće godine rast bi mogao dosegnuti 7,5 posto BDP-a pod uvjetom da se epidemiološka slika popravi, no uz prisustvo značajnih negativnih rizika, kaže Judita Cuculić-Župa iz zagrebačkog ureda EK.

“Objavili smo smjernice za Hrvatsku u sklopu Ekonomskog semestra koji je za cijelu Europu refokusiran da se riješi pandemija, osigura likvidnost da ne dođe do insolventnosti tvrtki i osigura zeleni oporavak”, kaže Cuculić Župa dodavši da ranije identificirani problemi Hrvatske, poput korupcije i visokog udjela države u gospodarstvu, ostaju i njihovo rješavanje će se pratiti.

Europska komisija predložila je članicma ukupni proračun u razdoblju od 2021. do 2027. ‘težak’ 1,85 bilijuna eura u sklopu kojeg je i fond za oporavak Next Generation EU od 750 milijardi eura za koji bi se Komisija zadužila na međunarodnim tržištima. O proračunu članice tek trebaju raspraviti i dati mu zeleno svjetlo. Premda su banke korona krizu dočekuju visoko kapitalizirane, problem je iznimno visoka količina neizvjesnosti.

“Dvije su opasnosti. Država ima iznimne potrebe za financiranjem, spominje se 65-75 milijardi kuna, i pokupi li likvidnost postoji opasnost da ‘isuši’ sredstva građanstvu i poduzećima”, napominje Zdenko Adrović iz HUB-a. Dodaje da banke moraju štiti štednju i paziti na rizike koji su danas toliki da postojeći algoritmi nisu u mogućnosti procijeniti rizike za pojedine projekte.

“U tom smislu nužne su garantne sheme države, uobičajeni instrument u EU, tu bi država trebala biti izdašnija”, smatra. U okružju visoke neizvjesnosti razni su scenariji kako će se situacija rasplesti, a prilike za investicije i rast mogle bi se pronaći u geopolitičkim preslagivanjima.

“Multinacionalne kompanije su danas u novoj situaciji, mnoge vraćaju svoju proizvodnju natrag u Europu, a to može biti šansa za one koji su spremni”, poručuje direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić.

Spremnost gospodarstva

Sudionici panela složili su se da je ključna spremnost gospodarstva i tromost za promjene. Načelno, razina otvorenosti obrnuto je proporcionalna udjelu države u BDP-u, a to je jedna od zamjerki Bruxellesa i pitanje rangiranja na ljestvicama konkurentnosti država u borbi za investicije.

Element prevage moglo bi biti uvođenje eura koje će, ako ne već reforme, uvjetovati bar neke poteze za boljitak ekonomije u cijelosti, moglo se čuti u diskusiji. Premda fiskalna konsolidacija sada nije u fokusu, čim krene oporavak ponovno će doći na dnevni red.

Ipak, razumno planiranje državnog budžeta samo je dio šire priče o reformama. Bez učinkovitog pravosuđa, nultog uvjeta za pravnu sigurnost, ulagači će dobro razmisliti hoće li kretati u realizaciju investicija bez obzira je li riječ o domaćim poduzetnicima koji šire poslovanje, pokreću nove biznise ili strancima koji žele zakoračiti na lokalno tržište.

Cijena odgode reformi parafiskalnih nameta, visokog udjela države u gospodarstvu, pravosuđa, neučinkovite administracije i ostalih, je izostanak konvergencije prema prosjeku EU unatoč godinama dobrog ekonomskog rasta. Uz objektivne prepreke, poput propasta Uljanik i Agrokora do pandemije, ipak se moglo više.