Ugovor o suradnji  između Američke odvjetničke komore (American Bar Association) i Hrvatske odvjetničke komore razmijenjen je danas u Zagrebu na 32. Danu hrvatskih odvjetnika, tradicionalnom dvodnevnom godišnjem okupljanju. Američka odvjetnička  asocijacija s više do 400.000 članova jedna je od najvećih, ako ne i najveća odvjetnička komora u svijetu s nespornim velikim društvenim i političkim ugledom. Novi je to iskorak hrvatskih odvjetnika u inače razgranatoj međunaroj suradnji putem više međunarodnih udruženja čiji je HOK član: Vijeće odvjetničkih komora Europe (CCBE), Međunarodna unija odvjetnika (UIA), Međunarodno udruženje odvjetničkih komora (IBA), ali i bilateralnoj suradnji. HOK ima niz potpisanih ugovora o suradnji s drugim odvjetničkim komorama, i to Saveznom odvjetničkom komorom Njemačke, komorama Pariza, Madrida, Rima, Milana, Trsta, Hong Konga, Irske i Izraela. 

Ovogodišnjim odvjetničkim okupljanju dominira, kako je rečeno, intrigantna tema – "Status odvjetnika u pravosuđu – hrvatska i komparativna iskustva". Radi anomalija koje postoje u Hrvatskoj, odnosno diskriminacije u pristupu sudačkoj profesiji, Komora je zamolila kolege iz Njemačke, Češke i Mađarske da prikažu situaciju u drugim zemaljama. Na Okruglom stolu komparativnu analizu iznose Friedrich  Graf von Westphalen, dopredsjednik Udruženja odvjetničkih komora Njemačke, Antonin Mokry, dopredsjednik Odvjetničke komore Češke te Petar Szabo, odvjetnik i predstavnik Mađarske u CCBE. S hrvatske strane izlažu odvjetnici Hrvoje Vukić (član Stručnog vijeća Odvjetničke akademije HOK-a), Leo Andreis (član Upravnog i Izršnog odbora HOK-) i Mladen Klasić, dopredsjednik HOK-a. 

"Nadamo se da će rasprava i zaključci ovog skupa dovesti do racionalniih i primjerenih zakonodavnih rješenja posebno sada kada u pravosuđu nedostaje kvalificiranog i i siskusnog kadra koji bi mogao smanjiti zasotatke u radu sudova", poručio je predsjednik HOK-a Robert Travaša. 

Riječ je o poželjnim izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću. Taj je zakon nakon 31.prosinca 2012. svojim limitirajućim odredbama onemogućio odvjetnicima da particiraju u sudbenoj vlasti  gotovo u cijelosti, odnosno iznimke su najviši sudovi u zemlji. Da bi  odvjetnik bio imenovan sucem prvostupanjskog suda mora završiti Državnu školu za pravosudne dužnosnike.  Odvjetnik ne može biti imenovan sucem nekog višeg suda, npr. županijskog, ako nema najmanje osam godina rada kao pravosudni dužnosnik. S druge stane ostavljena je mogućnost da  sudac višeg suda bude imenovan samo iz redova pravosudnih dužnosnika – dakle sudaca prvostupanjskih sudova, ali ne i osobe iz redova odvjetnika, javnih bilježnika, sveučilišnih profesora ili npr. sudskih savjetnika, kako je to bilo do kraja 2012. 
Rješenju problem nada se i Ministarstvo pravosuđa. Vrhovni sud RH, međutim, odaslao je danas jasnu poruku da suci podržavaju Komorino nastojanje, te je protivnik zatvaranja pravosuđa u sebe.