Na Zagrebačkom velesajmu održavaju se od 17. do 21. travnja tri specijalizirana međunarodna sajma – 31. sajam Graditeljstva, 19. Interklima i 49. sajam Obrtništva koja su okupila 1275 izlagača. Najveći broj izlagača nastupa na sajmu Graditeljstva, 622 iz 28 zemalja, na Interklimi ih je 310 od čega 195 iz inozemstva, a na Obrtništvu 343. Na pitanje kako teku ovogodišnje sajamske priredbe, Katja Luka Kovačić, direktorica Velesajma od studenog prošle godine, kada je na tu funkciju promaknuta s mjesta voditeljice grupe sajmova, među kojim i Ambiente, specijalizirane priredbe s konstantnim rastom proteklih godina, odgovara: “Svi sajmovi koje smo imali od početka ove godine bili su vrlo uspješni i učvrstili su nas u uvjerenju da sajmovanje ima sigurnu budućnost. Naša poslovna politika nešto je drukčija nego što je bila prijašnjih godina kada su atraktivne teme pretvorene u sajmove i održavane u samostalnim terminima. Naša je politika da okrupnjavamo termine u koje stavljamo kompatibilne sajmove. Zato ćemo i Jesenski međunarodni velesajam, naš najjači brend koji se ove godine održava 83. put, morati okrupniti s komplementarnim temama te ga pretvoriti u skup specijaliziranih sajmova s globalno aktualnim temama kao što su ekologija, energetika, zaštita i slično.”

Kako posluje Zagrebački velesajam, odnosno je li se što bitno promijenilo u poduzeću od vašeg dolaska na mjesto direktorice?
– Zagrebački velesajam posluje pozitivno i ove godinu završio je s dobiti za koju se nadamo da će u 2007. biti nešto veća. Velesajam, koji je inače u stopostotnom vlasništvu grada, prostire se na oko 500 tisuća četvornih metara, ima 40 hala, no koje poslednjih 15 godina nisu adekvatno iskorištene ni uređivane. Dapače, svi paviljoni nemaju odgovarajuće grijanje, klimatizaciju i potrebna je obnova što je otežavajući faktor u pridobivanju novih domaćih i inozemnih izlagača. Ipak, prihodi od sajmovanja u prvom tromjesečju ove godine veći su u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Inače, želimo da i dalje rastu jer sajmovanje nam je osnovna djelatnost. Od sajmovanja imamo dvije trećine, a trećina su ostali prihodi, najviše od iznajmljivanja prostora. Broj zaposlenih ostao je isti – tristotinjak, što nije mnogo jer sličan sajam u Brnu zapošljava 535 ljudi. Međutim, krenuli smo u novi sajamski program na temelju kojeg moramo pronaći neprofitabilne priredbe, a profitabilne okrupniti. Na temelju programa vidjet ćemo i koliki su nam potrebni izložbeni prostori kako ne bi bili ni preveliki ni premali jer u njihovu rekonstrukciju valja uložiti golema financijska sredstva.

Za dvije godine ZV će obilježiti 100 godina postojanja što nema nitko u regiji. Kako to iskoristiti?
– Moderno sajmovanje u Zagrebu počinje od 1909. godine kada je osnovan Zagrebački zbor. U Zagrebu je još 1864. održana Zemaljska izložba Hrvatske, Slavonije i Dalmacije što je u to vrijeme bio veliki događaj, a 1891. održana je Jubilarna gospodarska izložba po ugledu na London. Upravo je u Muzeju grada Zagreba ovih dana postavljena izložba o toj izložbi koju sam, kao direktorica Zagrebačkog velesajma, imala čast otvoriti. Valja podsjetiti i da je Zagrebački velesajam među najstarijim članicama i jedan od osnivača Unije međunarodnih sajmova UFI, osnovane 1925. u Parizu. Udruženje su, uz Zagrebački, osnovali još sajmovi iz Beča, Pariza, Padove i Verone. To potvrđuje uglednu i veliku tradiciju ZV-a cijenjenu i izvan Hrvatske. Velesajam od 70 sajamskih organizatora u Hrvatskoj još ima najbolju sajamsku infrastrukturu. On je i lider u zemljama okruženja i intencija nam je liderstvo zadržati i proširiti. Izdvojila bih nekoliko vrlo uspješnih priredbi od Amibiente, Graditeljstva, Sajma sporta i nautike do Zagreb Auto Showa te svakako Jesenskog međunarodnog velesajma kao vodećeg i poznatog po tomu što je oduvjek prikazivao sve što je novo. Primjerice, prva televizija na Velesajmu je prezentirana 1939. godine, a prvi direktni televizijski prijenos bio je upravo s Velesajma 1956. Na današnjoj lokaciji Velesajam je 50 godina i sada tražimo nova rješenja kako bismo krenuli s rekonstrukcijom i obnovom. Inače, za sada predviđamo da će Velesajam ostati na istoj lokaciji.

Dugo se govori o proširenju Velesajma, odnosno gradnji Kongresnog centra, hotela itd…
– Zagrebački velesajam je predložio proširenje i obnovu i radi se na pronalaženju optimalnog rješenja. Financiranje ni u kojem slučaju neće biti iz gradskog proračuna nego moramo naći strateško partnerstvo. Riječ je o preozbiljnom zahvatu da bismo odluke mogli donositi naprečac.

Koji vam je sajam u tranzicijskim zemljama najsličniji, odnosno imate li koji za uzor?
– Bili smo u obilasku mnogih sajmova, nama najsličnijih i svidjelo nam se Brno u vlasništvo kojeg je dijelom 1998. godine ušao Düsseldorf Messe. Danas je to dobro uređen sajam koji je zadržao duh vremena u kojem je nastao. Uz modernu infrastrukturu, sajam koristi u reprezentativne svrhe svoj prvosagrađeni paviljon iz 1928. U svibnju ove godine u njemu će se održati susret predsjednika srednjoeuropskih zemalja.

Biografija

Katja Luka Kovačić završila je Ekonomski fakultet u Zagrebu i prvo radno mjesto bilo joj je u Oglasnoj službi Vjesnika. Zatim je do 1979. radila kao rukovoditelj Poslovnog centra ČGP Večeri u Zagrebu, a 1976. je bila direktorica komercijale tog poduzeća. Nakon toga odlazi za direktoricu Službe ekonomske propagande u Končaru gdje je godišnje, među ostalim, organizirala oko 40 sajamskih nastupa. Na ZV-u je od 1993. godine, prvo kao rukovoditelj Odjela za propagandu, odnose s javnošću i unaprjeđenje poslovnog posjeta, a od 1998. kao direktorica sajmova Ambienta i Obrtništvo. Godine 2001. postala je direktorica Sektora za organizaciju sajmova, a 2006. generalna direktorica ZV-a.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa