Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ocijenio je u četvrtak da su međusobne tužbe Srbije i Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde nepotrebne ako se sporna pitanja između dviju zemalja riješe dogovorom.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ocijenio je u četvrtak da su međusobne tužbe Srbije i Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde nepotrebne ako se sporna pitanja između dviju zemalja riješe dogovorom.
"Ako se ono što se željelo postići tužbom može ostvariti dogovorom, tužbe postaju nepotrebne. U Hrvatskoj je ocjena o tome u rukama vlade", rekao je Josipović dopisniku srbijanske agencije Tanjug iz Zagreba.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ocijenio je u četvrtak da su međusobne tužbe Srbije i Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde nepotrebne ako se sporna pitanja između dviju zemalja riješe dogovorom.
"Ako se ono što se željelo postići tužbom može ostvariti dogovorom, tužbe postaju nepotrebne. U Hrvatskoj je ocjena o tome u rukama vlade", rekao je Josipović dopisniku srbijanske agencije Tanjug iz Zagreba.
Hrvatski je predsjednik istaknuo da oslobađajuća presuda u Haagu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču umanjuje izglede protutužbe Srbije, a da je istodobno neutralna u odnosu na hrvatsku tužbu.
"Više je istaknutih pravnika, i u Srbiji i u Hrvatskoj, istaknulo da ta presuda minimalizira izglede protutužbe koju je podnijela Srbija, a da je neutralnog značaja u odnosu na hrvatsku tužbu", naveo je Josipović, rekavši da je on, kao pravnik, suglasan s takvom tezom, ali bi, kao predsjednik Hrvatske "volio da se riješe svi problemi zbog kojih su tužbe podignute i da se time učine nepotrebnima".
Hrvatski predsjednik, kako je izvijestio Tanjug, smatra da je u posljednje dvije godine postignut vidan napredak u međusobnim odnosima Beograda i Zagreba, ali i da je ostalo još dosta toga što se mora riješiti.
Na tom popisu otvorenih pitanja između dvije države Josipović je, neovisno od uzajamnih tužbi, naveo i nužno veće napore u pronalaženju nestalih, odlučne korake u rješavanju statusa izbjeglica, jačanje gospodarske i svake druge suradnje, okončanje započetog vraćanja otetog kulturnog blaga te još jaču zajedničku borbu protiv organiziranog i prekograničnog kriminala, kao i kažnjavanje svih zločina.
"Razumijem da na sve događaje ne gledamo na isti način, ali političari bi morali učiniti napor da razlike ne budu nepremostive ili, barem da ne utječu na one aspekte suradnje koji su zaista previše važni i Hrvatskoj i Srbiji, građanima s obje strane granice", zaključio je hrvatski predsjednik u razgovoru s dopisnikom Tanjuga iz Zagreba.
Međunarodni sud pravde u Den Haagu je raspravu o uzajamnim tužbama Srbije i Hrvatske za genocid okvirno zakazao za veljaču 2014. godine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu