Predsjednik Republike Ivo Josipović vidi sadašnji trenutak hrvatskih sveučilišta kao onaj posebnih izazova sažetih u dvije glavne opasnosti – birokratizaciji znanosti i visokog obrazovanja te etatizaciji sveučilišnoga sustava.

Kao visoki gost na današnjoj proslavi Dana Sveučilišta u Zagrebu, obilježenoga svečanom sjednicom sveučilišna Senata, predsjednik Josipović se, uz čestitke slavljeniku, osvrnuo i na aktualne izazove pred kojima su sveučilišta, posebice na to kako treba urediti sveučilišta da bi bila motor pozitivnih promjena.

Po Josipovićevu viđenju, nema opreke između sveučilišta i mjerodavnoga Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) jer su i na sveučilištu i u MZOS-u ljudi iz akademske zajednice koji žele da akademska zajednica funkcionira na najbolji mogući način.

Kad je pak riječ o opasnosti birokratizacije znanosti i visokog obrazovanja, Josipović je ukazao na dokumentaciju potrebnu za prijave na natječaj za projekte, a u vezi s opasnošću etatizacije tih područja rekao je kako treba voditi računa o tome da vlasništvo nad sveučilištima nije isto kao vlasništvo nad nekom tvrtkom.

Glavni problem obrazovnoga sustava za Josipovića je to što ne korespondira tržištu rada. Pri tomu, kako je rekao, posebno misli na činjenicu da uopće nema natječaja za zapošljavanje prvostupnika, popularno zvanih 'bakalari'. To pak smatra porazom bolonjskoga procesa, ali smatra da takva situacija nije samo problem obrazovnoga sustava nego i tržišta rada, odnosno gospodarstva.

Predsjednik se zauzima za odgovornost svih čimbenika u sustavu javnih sveučilišta – države koja na sveučilišta utječe putem najjačega mehanizma – financiranja, sveučilišta kroz procese samoevoluacije, te odgovornosti znanstvene i akademske zajednice, posebice u borbi protiv bilo kakve korupcije, koja je na razini sveučilišta zanemariva, ali su i pitanja etike i morala od posebne važnosti na sveučilištu.

Josipović je i ukazao i na odgovornost studenata uz napomenu da siromašna zemlja ne može pokrivati troškove studija koji traje deset godina.

Po njemu, upravo Sveučilište u Zagrebu ima najveće mogućnosti, ali i posebnu odgovornost u predstojećim reformskim procesima.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine