Hrvatska se prvi put uključila u veliko međunarodno demografsko istraživanje “Generations & Gender Programme” (GGP) u sklopu kojeg se prikupljaju međunarodno usporedivi i visokokvalitetni podaci koji su ključni za bolje razumijevanje brojnih društvenih i demografskih izazova.

Istraživanje zajednički provode Nizozemski interdisciplinarni demografski institut (NIDI) te brojne druge istraživačke institucije iz polja demografije diljem Europe, a Vlada RH je u ožujku 2022. zadužila Središnji državni ured za demografiju i mlade da GGP implementira i u Hrvatskoj.

“Ovo nam je prilika da dobijemo dublji uvid u demografska kretanja i trendove u Lijepoj našoj koji nam mogu pomoći u donošenju javnih politika s ciljem demografske revitalizacije Hrvatske”, istaknula je Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Dodala je kako je riječ o međunarodno priznatom istraživanju koje se prvi put provodi u Hrvatskoj.

“Istraživanje će nam također pružiti uvid u navike i izazove s kojima se naši mladi susreću, kao i uvid u mobilnost i migracije, točnije migracijske namjere i iskustva ispitanika. Vjerujem da će ovo istraživanje dugoročno dovesti do boljeg razumijevanja demografskih trendova u Republici Hrvatskoj i našoj mogućnosti da pravovremeno odgovorimo na njih”, naglasila je Josić.

Vodeći europski znanstvenici
Domaći istraživački tim čine znanstvenici iz Centra za longitudinalne populacijske studije u sklopu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a prošli mjesec započeo je prvi ciklus istraživanja te je poslan upitnik kojim će u prvom krugu biti obuhvaćeno 18.000 ispitanika. Pozivna pisma za sudjelovanje u istraživanju počela su stizati ispitanicima poštom od 10. svibnja.

“Dosadašnje ispunjavanje upitnika ide iznimno dobro, čak i bolje od očekivanja. Već oko 4000 ljudi u dobi od 18 do 54 godine, koji su nasumično odabrani iz registra prebivališta, ispunilo je web upitnik kojem su pristupili uz pomoć jedinstvene šifre, a neki od njih pokazali su interes za rezultate istraživanja, koji će biti objavljeni do kraja godine”, kazao je Ivan Ćipin, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i nacionalni koordinator GGP tima u Hrvatskoj, te dodao kako je GGP interdisciplinarna istraživačka infrastruktura o populacijskoj i obiteljskoj dinamici. “Ona prikuplja, obrađuje i distribuira međunarodno usporedive podatke o životnom tijeku mladih odraslih osoba, obiteljima, generacijskim razmjenama i životnim putovima žena i muškaraca.

Ti podaci pomažu u rješavanju ključnih znanstvenih i društvenih pitanja koja se odnose na demografske promjene. To uključuje pitanja poput zašto ljudi imaju manje djece nego što planiraju, zašto žene i dalje trpe penalizaciju u karijeri kada imaju djecu, koliko su složene današnje obitelji i koje su najbolje politike za podršku obiteljima”, objasnio je Čipin.

Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade/G. Stanzl/PIXSELL

Demografske promjene među vodećim su trendovima koji utječu na budućnost i održivost društava. GGP stoga odgovara na velike potrebe za pouzdanim podacima o životnim putovima pojedinaca, obiteljima, rodnim ulogama i odnosima između generacija.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Upitnik za GGP dizajnirali su vodeći europski znanstvenici koji se bave različitim aspektima demografije. U fokusu istraživanja nalaze se pitanja o fertilitetu, ravnoteži između poslovnog i privatnog života, životu mladih odraslih osoba, formiranju i raskidanju veza te rodnim ulogama. Ono što GGP čini posebnim njegova je usredotočenost na mlade odrasle osobe, razdoblje odgajanja djece te promjene u odnosima među spolovima i generacijama.

“Današnji mladi ljudi najobrazovanija su generacija dosad, ali suočavaju se s nesigurnostima vezanim uz zaposlenje. Neki empirijski nalazi pokazuju da su oni prva generacija koja je lošije prošla od generacije svojih roditelja. Međutim, naša razumijevanja generacijskih podjela u Europi ograničena su i nepotpuna, te nam nedostaje sustavan pregled ključnih obiteljskih i ekonomskih trendova među generacijama Europljana.

Upravo u tu svrhu GGP provodi novu rundu prikupljanja podataka kako bi doprinio boljem razumijevanju ovih tema”, kaže Čipin. Ističe kako se jedno od najbitnijih pitanja koja se istražuju odnosi na namjeru imanja djece i prepreke s kojima se ljudi suočavaju pri ostvarivanju željenog broja djece.

“Također, primjećuje se da su obitelji postale manje stabilne, kompleksnije i raznolikije. Važno je naglasiti da demografsko ponašanje nije isto u svim segmentima populacije, već uvelike ovisi o pojedinačnim socioekonomskim obilježjima. O tom je važno voditi računa kako bi se demografske promjene dobro razumjele i kako bi se oblikovale relevantne politike i strategije.

Longitudinalni dizajn
Nedovršena spolna revolucija označava činjenicu da žene i dalje preuzimaju većinu neplaćenih kućanskih obaveza. Postoje bitne razlike u ovoj dinamici među zemljama i društvenim skupinama, što otežava predviđanje brzine budućih promjena, posebno u zemljama koje su dosad bile manje sklone takvim promjenama”, navodi Čipin.

U okviru ovog istraživanja prikupljaju se podaci o rodnim ulogama, raspodjeli plaćenog i neplaćenog rada među partnerima, te o stupnju zadovoljstva s podjelom rada. “Upitnik prati ispitanike tijekom vremena i prikuplja podatke o njihovim vezama, napuštanju roditeljskog doma, prekidu formalnog obrazovanja, ulasku na tržište rada, braku i formiranju partnerstva, roditeljstvu, razvodu i prekidu veza te drugim važnim životnim događajima”, kazao je Čipin.

Naglasio je kako anketa prikuplja retrospektivne podatke o prošlim događajima u životima ljudi, ali također prikuplja i prospektivne podatke, kao što su namjere o selidbi, sklapanju veze, osnivanju obitelji i slično.

“Longitudinalni dizajn omogućuje istraživanje čimbenika koji utječu na (ne)ostvarenje takvih namjera. Ovakav dizajn ujedno omogućuje ocjenu učinkovitosti nekih politika i mjera koje su u međuvremenu uvedene”, pojasnio je Čipin.

GGP istraživanje sastoji se od početnog vala istraživanja, te još dva dodatna vala koji će se provesti u razdoblju od tri i šest godina. Planirani neto uzorak za istraživanje iznosi minimalno 5000 sudionika, no konačan broj ovisit će o stopi odaziva.

“Naš krajnji cilj jest prikupiti čim više potpuno ispunjenih anketa kako bismo mogli provesti detaljne analize čak i za manje brojne društvene podskupine. Upravo iz tog razloga iznimno je važno sudjelovanje ljudi s različitim životnim aranžmanima. Njihov doprinos pomoći će nam u stvaranju temeljitog uvida u demografske promjene, te će nam omogućiti bolje razumijevanje društva u kojem živimo”, zaključio je Čipin.