Gotovo nevjerojatan podatak iznjedrio je prvi izvještaj o aktivnostima radnih skupina Vlade za privatne i javne investicije, te za EU fondove – gospodarstvo u Hrvatskoj opterećeno je ne s 245 parafiskalnih nameta koliko ih je utvrđeno prvim službenim registrom iz 2009. godine, nego je njihov broj više nego dvostruko veći, čak 572. No, kako je u međuvremenu nabujao taj ionako neslavan hrvatski rezultat, što je po novome uključeno u registar, u Vladi zasad ne otkrivaju, kao niti koliki je iznos opterećenja za gospodarstvo. Po ranijim procjenama neporeznim teretima gospodarstvu je ubirano oko 12 milijardi kuna godišnje.

“Preozbiljna smo Vlada da bismo davali paušalne procjene. Posao utvrđivanja nameta još nije gotov, sve ćemo znati kada registar bude gotov”, odgovorio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak na jučerašnjoj medijskoj prezentaciji izvještaja. Vrdoljak je predstavio rezultate rada skupine za privatne investicije. U Hrvatskoj se trenutno, po evidenciji Agencije za investicije i konkurentnost, planira 73 investicijska projekta u privatnom sektoru, ukupne vrijednosti 6,77 milijardi eura, kojima se planira otvoriti novih 8600 radnih mjesta. Glavnina tih projekata je u početnoj fazi snimanja terena ili ishođenja dozvola, dok je tek 8 projekata vrijednih 355 milijuna eura krenulo s gradnjom objekata. Najvećim dijelom privatni projekti su u sektoru turizma, gotovo polovica, te u industriji. Radna skupina za privatne investicije na stolu je, pak, imala 14 privatnih projekata čija je realizacija “zapela”, a vrijednost im je 925,5 milijuna eura. Od toga su barijere već uklonjene za četiri projekta vrijedna 153 milijuna eura, dok se radi na rješavanju barijera za preostalih 10. Vrdoljak poručuje kako je već usvojeno i 60 različitih mjera za poboljšanje poslovne klime, a u idućih devet mjeseci do novog ocjenjivanja globalne konkurentnosti od Svjetske banke, nastojat će se nastaviti s poboljšanjem okruženja za gospodarstvo.

Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić naglasio je da će presudna za razvoj Hrvatske biti hrabrost privatnog sektora za nova ulaganja, no i država će sa svoje strane poduzeti dodatan napor. U prvom tromjesečju javna su poduzeća realizirala 1,4 milijarde kuna ulaganja, oko 11 posto više nego u isto vrijeme lani. Hajdaš Dončić već samo osnivanje radnih skupina za investicije vidi velikim uspjehom, jer se po prvi put u Hrvatskoj stvara sustav koji prati projekte i otklanja probleme u njihovoj realizaciji. Ilustrirao je loše stanje u javnom aparatu podatkom da se od 52 tvrtke iz njegova resora u njih 20-tak nije znalo što je to poslovni plan ili cost benefit analiza. “Javna se poduzeća sada ponašaju kao privatna, povećali smo razinu odgovornosti u njima i uveli penale za uprave koje kasne”, ističe.

“Ne govorimo o Potemkinovim selima, nego o konkretnim projektima s imenima i garantiramo svojim položajima da će sve zacrtano biti i ispunjeno”, poručio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, posebice ističući pomak ostvaren u iskorištavanju sredstava iz pretpristupnih fondova EU, koji će po njemu biti i oslonac za novi “investicijski bum”. Grčić očekuje da će iduće godine doći do oporavka najugroženije građevinarske industrije u Hrvatskoj. “Na tomu sada radimo, radimo sve što naši prethodnici nisu, od pruga do vodovodnih sustava, a to su ogromni projekti koje se može usporediti s autocestama”, poručuje Grčić.