Ivo Jelušić kao dogradonačelnik za gospodarstvo prije mjesec dana je izabran i za predsjednika Turističke zajednice Zagreba. Glavni je koordinator investicija u glavnom gradu, predsjednik Gradskog odbora SDP-a, ali najviše pozornosti javnosti je privukao nedavnim teškim vođenjem pregovora s Ingrom i Trigranitom oko Arene Zagreb. U razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva koliko je ušteđeno pregovorima, koje su obveze grada za SP u rukometu, zašto su ove godine smanjena ulaganja i poručuje kako će zagrebački SDP osvojiti trećinu glasova SDP-a na skorašnjim izborima.

Što sve Zagreb mora napraviti za funkcioniranje Arene Zagreb i Svjetskog prvenstva u rukometu, i koja je vrijednost ulaganja?
Projekt Arene prvenstveno moramo pratiti sa svom potrebnom dokumentacijom. Obveza je samo denivelirati raskrižje Jadranske avenije i napraviti ulicu Remetinečki gaj. Projekti nisu gotovi, pa nemamo vrijednost investicije, ali bi ona po grubim procjenama trebala biti oko 12 milijuna eura. Ostale investicije, poput izgradnje novog remetinečkog rotora, Rukometnog doma i rekonstrukcije Doma sportova, nisu vezane niti za Arenu niti za Svjetsko prvenstvo u rukometu. Rotor moramo napraviti zbog prometnog opterećenja i brojnih nesreća, Dom sportova obnoviti zbog starosti, a Rukometni dom je obećanje našim rukometašima. Pokušat ćemo zatvoriti te investicije do Svjetskog prvenstva, ali to nije nužno. Dom sportova će biti obnoveljen za manji broj gledatelja i ne moramo raditi sva prometna rješanja prvotno planirana. Novi Jarunski most je prvi most koji ćemo graditi, ali za njega je potrebno dvije godine i on sigurno neće biti izgrađen do Prvenstva.

Nakon pregovora o Areni isticali ste velike uštede, ali nikada niste rekli kolike su one točno?
Ne bih se nabacivao brojkama, ali konzorcij je tražio da ga se oslobodi plaćanja komunalnog doprinosa i da mi financiramo kompletne prometnice i za Arenu i trgovački centar. Samo što na to nismo pristali, ušteđeno je više od 200 milijuna kuna. Sada ćemo od komunalnog doprinosa od Arene moći pokriti gotovo dvije trećine naših obveza u izgradnji prometnica za Arenu.

Niste li prelomili te uštede odobravanjem amandmana kojim se trgovačkom centru Trigranita omogućava veća izgrađenost, te dodatna gradnja tornjeva i poslovnih prostora?
Ne bih to vezao s uštedama. Povećana izgradnja znači da ćemo mi dobiti i više novca u proračun od komunalnog doprinosa. Grad je samo na dobitku.

Kako ćete osigurati profitabilnost Arene Zagreb, kada su ostale gradske dvorane redovno u gubicima?
Imamo gotovo dvije godine za osmišljavanje načina upravljanja. Iskustva pokazuju da su takvi multifunkcionalni objekti isplativi ako se njima dobro upravlja. Ako nemamo dovoljno vlastitog znanja, tražit ćemo savjete i partnera s iskustvom. U svakom slučaju nam nije cilj napraviti zdanje koje će biti prazno, nego ekomski isplativ, kapitalni sportski objekt.

Ove godine je Zagreb smanjio investicije u promet u odnosu na prije, a pogotovo prošlu godinu – koliko i zašto?
Istina je da je intezitet manji jer smo lani započeli ogromne investicije. Napravili smo srednjoročni plan i neki projekti poput Radničke i Kvaternitokova trga su započeti prošle godine, a ove će biti završeni. Takav je plan poslovanja.

A nije problem što ste prošlogodišnjim ugovorenim radovima, koji su samo u ljetu iznosili oko 1,2 milijarde kuna, potrošili i pola proračuna za gradnju ove godine?
Treba razdvojiti završetak radova od financijskog dospijeća. Tadašnju Ljubljansku aveniju smo napravili prošlo ljeto u cijelosti iako smo znali da nemamo dovoljno novca za cjelokupni projekt. Bilo bi suludo da smo dva kilometra radili prošle, a dva ove godine. Napravljeni su natječajni tenderi s rokom plaćanja od 180 dana, i zatim sklopljeni ugovori koji su došli na naplatu ove godine.

Ti rokovi plaćanja Zagreba i Holdinga iznimno su dugi i izvođači se prilično bune na njih, a nisu ni zakonski. Navodno i njih probijate.
Svatko tko raspisuje natječaj može uvjetovati rokove plaćanja. Oni koji se na njih javljaju ne ulaze u ništa nepoznato. Zagreb nikomu nije ostao niti će ostati dužan. Čak i nemamo velikih zakašnjenja u plaćanju u odnosu na stanje u hrvatskom gospodarstvu. Priznajem da ove godine imamo većih teškoća jer nas je Vlada prikratila za 600-tinjak milijuna kuna. Na to nismo računali u našim srednjoročnim planovima, ali vjerujem da ćemo nakon ove godine uspjeti nadići problem.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Nije li izgovor o “Vladinu udaru” već izlizana kada je poskupio komunalni doprinos, naknada, Holding je preuzeo investicije i poskupio svoje usluge, izdane su obveznice. Sve to je već daleko vrednije od 500 milijuna kuna.
Nije to isprika nego činjenica. Nedostaje nam taj novac za kapitalna ulaganja. Sredstva od komunalnog doprinosa su namjenska i ne mogu se koristiti za škole, vrtiće ili kapitalna ulaganja u promet. Holding je tri vrtića, tri škole i Hitnu preuzeo jer je likvidan i za to može osigurati financiranje, a mi ćemo mu plaćati godišnji najam u visini anuiteta za kredite koji su podigli. To je kao da smo uzeli dugoročni kredit. Ne vidim zašto ne bi iskoristili potencijal našeg trgovačkog društva.

A koliko će grad biti likvidan? Osim obveze Holdingu i za Arenu, imate i obveze prema privatnim investitorima koji su svoje novce dali za prometnice i komunalnu infrastrukturu.
Proračun Zagreba konstantno raste. Prije šest godina bio je oko 2,5 milijardi kuna, sada je gotovo sedam milijardi. Trendovi govore da će on za pet šest godina biti oko 12 milijardi kuna i sigurno je na tu masu lakše podnijeti obveze nego danas. Ne prebacujemo financiranje prometnica na investitore, nego smo uveli malo reda. I prije su investitori kada grade objekte, predfinancirali prometnice, ali im je grad to vraćao odmah na način da ne plate komunalni doprinos u uloženom iznosu. Od prošle godine smo podvukli crtu i rekli da ne može infrastruktura za njihove objekte neplanirano ići u proračun tekuće godine. Sada oni financiraju svoje prometnice, a grad će im iznos vratiti kada one uđu u program. Kako pretpostavljamo da je rok od tri do pet godina realan za ulazak u program, na te rokove sklapamo ugovore.

Hoćete li sljedeće godine biti u istoj situaciji i hoće li nastaviti opadati kapitalna ulaganja?
Neće. Već radimo projekte za sljedeću godinu za koje će se osloboditi sredstva kada se završi sve lani započeto. U sljedeće dvije godine prometni su prioriteti dodatna izgradnja Sarajevske i njeno spajanje na čvor Jakuševec, proširenje cijele Slavonske avenije do Ljudevita Posavskog (u Sesvetama) za još jedan trak i denivelacija križanja te dvije prometnice. Zbog izgradnje naselja u Sesvetama treba raditi i na otkupu zemlje za produženu Vukovarsku, zatim spojiti Branimirovu, izaći sa Sveučilišnom alejom na Slavonsku, dovršiti Radničku. To su samo najveći prometni pravci, a bit će još deseci kilometara manjih ulica.

Izabrani ste i za predsjednika Turističke zajednice Zagreba. Iako broj turista stalno raste, ne čini se da je to rezlutat neke dugoročne strategije. Primjerice, godinama nema dogovora niti o zagrebačkom suveniru. Na koji način planirate turistički razvijat grad?
Imao konstantan rast i u posjetima i noćenjima. Ove godine je porast noćenja 15 posto u odnosu na 2006. godinu. Međutim, rast je uglavnom vezan za poslovne posjete, sportske ili kulturne događaje. Želimo razviti Zagreb kao ciljanu turističku destinaciju. Na tom tragu smo puno počeli ulagati u promidžbu, emitiramo emisije o gradu preko satelita, počeli smo mnogo raditi sa stranim touroperatorima i novinarima na promidžbi. Druga stavka je da želimo grad komunalno tako opremiti da on bude privlačan turistima. Već sada imamo posebnosti, ali Gornji grad želimo urediti kao turističku oazu. Počeli smo s prometnicama, a nastavljamo s uređenjem fasada. Kada se otvori garaža na Tuškancu, stvorene su predispozicije da Gornji grad postane pješačka zona.

Nakon Milanovićeva izbora za predsjednika SDP-a, bilo je najava na smanjivanju samostalnosti zagrebačkog SDP-a. Kakvi su sada odnosi na relaciji Milanović – Bandić?
U SDP-u smo proveli najdemokratičnije stranačke izbore od nastanka Hrvatske. Milanović je od tog dana naš predsjednik, podržavamo ga kao i on nas i nema nikakvih problema na relaciji gradska organizacija – središnjica.

Milanović će nositi sve liste, a Bandić je jednom rekao da ispred sebe u Zagrebu pušta samo Račana.
Račan je na pretprošlim izborima bio prvi na listi u prvoj izbornoj jednici, a Bandić drugi. Na prošlim izborima Račan je nosio sve liste, a Bandić je bio prvi na listi u II. izbornoj jedinici. Nema nikakvih promjena danas, predsjednik nosi liste, a Bandić je prvi u svojoj izbornoj jedinici.

Nisu li preoptimistične najave gradonačelnika da će osvojiti svaki treći glas u “zagrebačkom bazenu”, dakle u svim jedinicama u koje ulaze dijelovi Zagreba.
Izuzetno radimo na tome da Zagreb postigne najbolji rezultat na izborima. Uvjereni smo ne samo u najmanje trećinu glasova u Zagrebu, nego da će Zagreb osvojiti trećinu glasova SDP-a u cjeloj Hrvatskoj.

Ako Vam to ne uspije, hoće li se Milan Bandić, u skladu sa svojim izjavama, povući s mjesta predsjednika gradskog SDP-a?
Vjerujem da ćemo ostvariti svoje planove i da će SDP biti pobjednik na izborima, a ako se to ne dogodi, znat ćemo dobro proanalizirati gdje smo zakazali.

‘Naknade za pročišćavanje vode nagodinu će biti pravednije’

Zagreb je jedina županija koja nema poduzetničku zonu. Na najavu otvaranja zone u Sesvetama javilo se više od 400 zainteresiranih, ali to niste realizirali. Kada će se osloboditi sredstva za takve projekte?
Imamo gospodarske zone u Jankomiru u okviru Robnih terminala i njih ćemo proširivati. Uskoro se otvara objekt Siemensa u jankomirskoj slobodnoj zoni, na Žitnjaku ćemo graditi Veletržnicu i bit će mjesta za još poduzetnika. Nismo odustali ni od Sesveta. Pokušat ćemo prebaciti i dio sredstava od obveznica za njenu realizaciju i početi graditi hale sljedeće godine.

Ne destimulira li Zagreb proizvodnju visokim parafiskalnim nametima poput pročišćavanja, komunalnih i vodnih naknada, spomeničke rente, na što redovno upozorava HUP? Postoji li strategija gospodarskog razvoja Zagreba i gdje je tu proizvodnja?
Ne destimuliramo proizvodnju jer parafiskalni nameti nisu posebnost Zagreba i u odnosu na druge velike gradove u Hrvatskoj nemamo ništa više cijene. Imamo jedino naknadu za pročišćavanje vode jer gradimo pročistač, ali opet je naša cijena vode niža nego u nekim drugim gradovima. Radimo na novom obračunu te naknade i od sljedeće godine ona bi se trebala plaćati na pravedniji način, ne samo po količini vode, nego i po stupnju zagađenja i nepropusnim površinama s kojih voda također dolazi na pročistač. Međutim, nije nam strateška odrednica prljava industriju, nego visokotehnološka, ekološki prihvatljiva proizvodnja. Zagreb je uvijek bio znanstveno, kulturno i gospodarsko središte, ali će industrija imati sve manji, a tercijarne djelatnosti sve veći udio u gospodarstvu. Trend razvitka svih velikih europskih gradova je pretvaranje u središte financijskog tržišta, poslovno sjedište za kompanije i slično. Tako vidimo i Zagreb. Naša uloga je da prostorno-planskom dokumentacijom i kapitalnim investicijama određujemo izgled grada. Naprimijer, Domovinskim mosta otvaramo prostor uz koji će niknuti stambeni i poslovni sadržaji, a slično će se dogoditi i u Blatu koje smo odlučili ne ograničavati u razvoju. Ta dva djela grada čeka velika ekspanzija. Istok grada uz Slavonsku aveniju najviše je namijenjen za proizvodne djelatnosti i gospodarstvo, a južni prvenstveno za stambenu gradnju.