Dok smo u 2013. još uvijek imali negativan BDP, u ovoj će godini cijela Europa imati rast od oko jedan posto. Samo će Cipar i Slovenija bilježiti pad BDP-a, sve ostale zemlje imat će rast, Njemačka i dva posto. Ipak, rast će biti prilično heterogen – istaknuo je guverner Austrijske središnje banke Ewald Nowotny na panel diskusiji "Oporavak i rast", na konferenciji Euromoney u Beču.

Nowotny se vrlo optimističan vratio sa sastanka koji je imao u u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu. Kao i ostali sudionici konferencije prognozira oporavak regije i cijele Europe, kojemu vjetar u leđa daje i rast američkog gospodarstva.

– Jedine zemlje koje nisu ostvarile razinu BDP-a iz 2008. su Slovenija, Hrvatska i Grčka, dok su ga zemlje poput Njemačke, Slovačke i Rusije povećale. Imamo i dramatičnu situaciju u zemljama kao što je Grčka, no srednja i istočna grupa zemalja sad ima bolje pokazatelje od zapadne Europe; Rusija, Austrija, Češka… – napominje Nowotny.

Osnovni pokazatelji, ističe, puno bolje izgledaju nego prije nekoliko godina. Glavni izazov monetarne politike, sljedeći veliki korak, je Europska bankovna unija, koja počiva na tri osnovna stupa; Jedinstvenom mehanizmu nadzora (Single Supervisory Mechanism), Jedinstvenom mehanizmu preustroja banaka (Single Resolution Mechanism) i Progamu zajamčenih depozita (Deposite Guarantee Scheme).
Nowotny napominje da imamo zemlje s različitim vrstama bankovne supervizije u Europi, što koordinaciju čini velikim izazovom. Europska središnja banka želi znati status banke nad kojom će raditi superviziju i rizik koji preuzima.

– I tu smo postigli napredak, stres-test je postao pan-europski stres test, koordiniran za cijelu EU, sve zemlje članice. Želimo da sve ove "vježbe" povećaju povjerenje u europski bankarski sustav. Imali smo razgovor o tome u Baselu, pozitivni su signali da europski bankarski sistem već vraća povjerenje, rastu cijene dionica… To je važno i za zemlje koje nisu pod Jedinstvenim mehanizmom nadzora, jer je, primjerice, 20 posto izloženosti austrijskih banaka upravo u zemljama koje nisu pod SSM-om, a slična je situacija i kod talijanskih i francuskih banaka… – analizira prvi čovjek Austrijske središnje banke.

Bečka inicijativa, koja bi trebala spriječiti matične banke u povlačenju novca iz podružnica u središnjoj i istočnoj Europi, kaže, mogla bi biti most između zemalja EU i onih koji su izvan EU, a banke koje su u nju uključene relativno su stabilni kreditori. Nowotny optimistično smatra da će globalna gospodarska situacija pomoći u ostvarenju ove inicijative, a njegovo je mišljenje važno za Hrvatsku upravo zato što je Austrija sjedište matičnih banaka povećeg dijela hrvatskog bankarskog sektora.

Dok je jedan dio sudionika panela uporno ponavljao već poznatu tezu da su za oporavak presudne strukturne reforme, a ne pojedinačne mjere, Daniela Bobeva, zamjenica bugarskog premijera za gospodarski razvoj, upozorila je na problem rasprostranjenog siromaštva koji se ne može rješavati s budžetom od "nula eura".  

– Način na koji se provode ekonomske reforme razlikuje se među zemljama, to je stvar izbora, no središnja Europa je regija s velikom perspektivom. Dosad smo imali dosta izgovora za spor ekonomski rast, sad sve više toga ovisi o monetarnoj politici – kaže Bobeva koja jedan od izlaza vidi u izvoznoj orijentaciji na azijska tržišta koja imaju golem potencijal.

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

Brže i jednostavnije

Digitalizacija procesa pacijenta: Od naručivanja do praćenja – sve na jednom mjestu

Na kritike mjera koje potiču potrošnju, nauštrb strukturnih promjena i povećanja produktivnosti, koje su došle od strane Erika Berglofa, glavnog ekonomista Europske banke za obnovu i razvoj, Bobeva je uzvratila:

–  Gospodarski rezultati pokazali su da naš pristup, povećanja mirovina i socijalnih izdataka, pomaže poticanju potrošnje i gospodarstva. Ono što mi pokušavamo je napraviti zemlju atraktivnijom za vlastite stanovnike.

Berglof smatra da vrijeme za jače kreditiranje dolazi tek kad se poduzmu akcije koje će povećati produktivnost u regiji.

-Tek onda dolazi trenutak za stimulaciju dugoročnog rasta privatnog sektora – kreditiranje. Ne mislim pritom na zemlje poput Njemačke – poručuje Berglof.

Aasim Husain, zamjenik direktora MMF-a za Europu,  vjeruje da će kreditna potražnja uskoro biti potaknuta globalnim rastom, što će se odraziti i na regiju.

– Prostor za poticanje domaće potražnje u regiji je vrlo limitiran zbog fiskalne prilagodbe, a javni dug u mnogim zemljama još uvijek je puno viši nego prije krize. U velikom je broju zemalja jako visoka razina indirektnog oporezivanja i oporezivanja rada. Nužno je smanjiti troškove rada – kaže Husain.

Za niže oporezivanje rada založio se i Saša Radulović, ministar gospodarstva Srbije, koji je iznio primjer svoje zemlje u kojoj na prvih 300 eura zarade državi treba dati 120 eura, što je izuzetno visok trošak.