Jedan od rijetkih sektora bez negativnog utjecaja Covida, rastu već peti mjesec za redom

Autor: Poslovni.hr/Hina , 23. prosinac 2020. u 10:12
FOTO: Pixabay

Uz Hrvatsku, godišnji rast vidljiv je i kod Rumunjske, za 21 posto, dok je godišnji pad zabilježen kod Slovenije, za 0,3 posto, Mađarske, 16,2 posto, Slovačke, 23 posto, Poljske, 3,8 posto, Češke, 10,5 posto te Bugarske, 4,7 posto. 

Fizički obujam građevinskih radova u listopadu bio je 5,6 posto veći nego u istom lanjskom mjesecu, a u odnosu na rujan veći je za 1,3 posto, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), a analitičari RBA ističu kako je građevinski sektor jedan od rijetkih bez znatnijih negativnih učinaka pandemije.

Listopad je peti uzastopni mjesec s međugodišnjim rastom obujma građevinskih radova – nakon pada od 2,1 posto u svibnju, taj je obujam u lipnju povećan za 8,4, srpnju 4,6, kolovozu za 3,4 posto te u rujnu za pet posto.

Podaci DZS-a pokazuju da je u listopadu obujam radova izvedenih na zgradama bio veći za četiri posto, a na ostalim građevinama za 7,8 posto u odnosu na listopad prošle godine.

Na mjesečnoj razini, obujam građevinskih radova na zgradama veći je za 0,9, a na ostalim građevinama za 1,1 posto. Rastu na mjesečnoj razini pridonio je veći obujam građevinskih radova i na izgradnji zgrada, za dva posto, i na izgradnji ostalih građevina, za 3,4 posto.

Fizički obujam građevinskih radova u prvih deset mjeseci ove godine bio je veći za 3,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pri tome je obujam na zgradama povećan za 3,1, a na ostalim građevinama za 4,9 posto.

U listopadu je 57,2 posto radnih sati na gradilištima odrađeno na novogradnji, a 42,8 posto na rekonstrukcijama, popravcima i održavanjima.

Na zgradama je odrađeno 48,8, a na ostalim građevinama 51,2 posto radnih sati.

RBA: Građevinski sektor jedan od rijetkih bez negativnog utjecaja Covida

Kako ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), Hrvatska i dalje bilježi snažnije godišnje stope rasta obujma građevinskih radova u odnosu na prosjek EU, budući da je prema kalendarski prilagođenim indeksima Eurostata, u listopadu u EU obujam građevinskih radova u prosjeku zabilježio pad od 1,2 posto.

Uz Hrvatsku, godišnji rast vidljiv je i kod Rumunjske, za 21 posto, dok je godišnji pad zabilježen kod Slovenije, za 0,3 posto, Mađarske, 16,2 posto, Slovačke, 23 posto, Poljske, 3,8 posto, Češke, 10,5 posto te Bugarske, 4,7 posto.

“Prema našim očekivanjima, koja uključuju početak oporavka u godini pred nama, smatramo kako će upravo građevinski sektor biti jedan od rijetkih djelatnosti na koje aktualna kriza uzrokovana pandemijom Covida-19 neće imati značajniji negativan utjecaj. Uz rast odobrenja za građenje, očekujemo kako će pozitivan doprinos građevinskom sektoru doći od investicija u privatnom i javnom sektoru”, ističu iz RBA.

Pritom navode da će veliki infrastrukturni projekti najvećim dijelom biti financirani europskim novcem te podsjećaju da Hrvatska u sklopu višegodišnjeg Europskog financijskog okvira 2021. – 2027. ima mogućnost povlačenja 12,7 milijardi eura iz fondova EU, a dodatnih 9,4 milijarde eura dostupno je kroz instrument oporavka Next Generation EU fond.

Nastavak povoljnih kretanja očekuju i u segmentu stanogradnje.

“Visoka razina likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa, a uzimajući u obzir izraženu rentijerski mentalitet, kupnju dodatne nekretnine kod određenog dijela stanovništva čini poželjnom investicijom u nedostatku alternativnih prilika za ulaganje”, navode iz RBA.

Pozitivna očekivanja imaju i od doprinosa obnove Grada Zagreba rastu aktivnosti na tržištu nekretnina, ali i građevinskog sektora u cjelini. Kako napominju, za očekivati je da će obnova Grada Zagreba osim izravnih učinaka na rast aktivnosti u građevinskom sektoru imati i neizravne učinke na rast cijelog niza aktivnosti u drugim sektorima.

“Konačno, povećana potražnja za nekretninama, što podržava i kretanja u građevinarstvu, zasigurno će biti podržana nastavkom subvencioniranih stambenih kredita u sklopu APN programa koji je produljen do 2023. godine, dok će rast zasigurno biti i posljedica financiranja stambenih objekata oštećenih u potresu ove godine”, zaključuju u RBA.

Komentirajte prvi

New Report

Close