Šef Emmezete: Radnicima minimalno dvije slobodne nedjelje i viša satnica

Autor: Poslovni.hr , 28. siječanj 2020. u 13:45
Foto: Damir Špehar/PIXSELL

Sve u svemu, brojni čimbenici utječu na poslovne modele poduzetnika i na efekte regulatornog izbora. Potrošačke navike i modaliteti kupovanja samo su jedan u nizu. Ponešto je i u strukturnim obilježjima stanovništva i gospodarstva, pri čemu se kod Hrvatske posebno naglašava to što je turistička i tranzitna destinacija.

U Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta danas se očekuje novi krug razgovora na temu “preuređenja” zakonskog okvira za organizaciju rada nedjeljom u sektoru trgovine. Uz predstavnike Sindikata trgovine sastanku u resoru ministra Darka Horvata navodno bi trebala nazočiti i delegacija poslodavaca u toj djelatnosti. Reviziju regulative rada nedjeljom u dobroj je mjeri potencirala i lani započeta serija izbora. Tako je u međuvremenu najviše i naglašavana njegova svjetonazorska dimenzija. Ona nije nebitna za društvo, ali dojam je da se drugim aspektima – od ekonomskog i sociološkog do pravnog – institucije nisu bavile previše dubinski i komparativno niti se jako uznapredovalo s analitičkim podlogama tog tipa. Trenutno je u opticaju prijedlog o 16 radnih u godini, ali do konačne odluke je daleko. Neki će usto primijetiti i da npr. Austrija, na čiji se primjer nedavno pozvao resorni ministar, trenutno razmatra liberalizaciju postojeće regulative.    

Analitičari se mahom slažu oko jednoga, a to je da nema jednoznačnog odgovora oko pitanja (ne)rada nedjeljom. To potvrđuje i podjeljenost između raznih profila trgovaca. U Pevecu bi tako pozdravili i nerad i oštro ograničenje rada nedjeljom, dok su u Ikei ili Emmezeti izričito protiv. Križevački KTC zalaganje za neradnu nedjelju već je pretvorio u praksu, dok većina najvećih trgovaca nije za radikalna rješenja i takvo miješanje politike u tržište. Oni koji upravo nedjeljom ostvaruju drugi najveći promet u tjednu jednostavno ne gledaju jednako na to pitanje kao oni kojima je to najslabiji dan.

Sve u svemu, brojni čimbenici utječu na poslovne modele poduzetnika i na efekte regulatornog izbora. Potrošačke navike i modaliteti kupovanja samo su jedan u nizu. Ponešto je i u strukturnim obilježjima stanovništva i gospodarstva, pri čemu se kod Hrvatske posebno naglašava to što je turistička i tranzitna destinacija. Važnim parametrom s razlogom se smatra i dostupnost alternativa, odnosno pitanje kako je u susjednim zemljama regulirana organizacija rada trgovina nedjeljom.

Pita li se Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta, brojne specifičnosti mogle bi se pomiriti tako što bi se uređivanje režima rada nedjeljom prepustilo lokalnoj državi, dok bi se na razini središnje države trebao preispitati institut cijene rada nedjeljom u odnosu na redovan rad.

Postojeća rješenja u vezi s tim, kaže, rađena su u drukčijim okolnostima tržišta rada. Situacija se otada bitno promijenila, a uz novo reguliranje satnica tj. cijena rada poduzetnicima bi na procjenu ostalo isplati li im se to ili ne.

Denis Čupić, direktor tvrtke koja upravlja trgovačkim centrom Westgate  protiv je bilo kakvih zabrana, pogotovo fragmentarnih, u smislu broja nedjelja ili vezivanja uz status turističkih zona kao u Austriji, što vidi kao zamku. Rješenje je po njemu jednostavno: novim temeljnim kolektivnim ugovorom za trgovinu odrediti da se ograniči broj nedjelja koje svaki radnik može raditi ‘plus’ više platiti rad nedjeljom. Trgovac koji nema dovoljno prometa neće raditi, a onaj kojemu promet omogućava da plati radnike, radit će. 

Više maloprodajnih lanaca koje smo upitali kako trenutno imaju uređen rad nedjeljom naglašava da je taj rad danas plaćen 35 ili 40 posto više, ali i da se organizacija rada nedjeljom ne svodi samo na to. No, pozicije lanaca sa super- i hipermarketima kao prevladavajućim formatima razlikuju se od specijaliziranih lanaca s neprehrambenim asortimanom, a u još specifičnoj poziciji su šoping centri poput West Gatea, City One-a ili pak Ikee kao regionalne točke.

U Konzumu smatraju da treba donijeti stabilan i precizan zakonski okvir kojim će se pitanje rada nedjeljom urediti na veće zadovoljstvo zaposlenika. “Već sada brojimo preko 120 naših prodavaonica koje ne rade nedjeljom, a rad nedjeljom u Konzumu plaćen je 40 posto više, u skladu s Kolektivnim ugovorom, s tim da su zaposlenici na rad nedjeljom raspoređeni prema unaprijed utvrđenim rasporedima smjena”, kažu. Dodaju da su od početka 2018. do danas povećali plaće za ukupno šest, uz unaprjeđenja   brojnih drugih pogodnosti, od regresa i uskrsnice do plaćenog privatnog zdravstvenog osiguranja. Trenutno, kažu, imaju više od 10.500 radnika.

U trgovačkom lancu Studenac trenutno rad nedjeljom imaju reguliran Pravilnikom o radu i plaća se tako da se osnovni sat uveća za 35 posto. 

Daljnje planove i preferencije vezano uz rad nedjeljom u ovom trenutku, kažu, ne mogu komentirati.

U pogledu satnice slično je i u Jysku; rad nedjeljom i praznikom plaća se 35 posto više. U toj tvrtki ističu kako podržavaju da “nedjelja bude neradan dan svima”, ali da se zakonski regulira da “isto pravilo vrijedi za sve trgovce”. Želja im je, kažu, da njihovi zaposlenici imaju mogućnost provesti nedjelje neradno u krugu najbližih. Tvrde da su još 2018. odlučili zatvoriti svoje trgovine već i na Badnjak, no lani to nisu mogli jer neki od zakupodavaca nisu podržali tu inicijativu, tj. zahtjev.

U Lesnini tvrde da nedjeljom i danas radi samo dio prodajnih centara. Oni u Zagrebu i Osijeku rade, dok ostali nedjeljom ne rade, osim za povremene akcije. Lesnina XXXL zalaže se za neradne nedjelje, poručuju iz Sektora prodaje i marketinga kompanije.

Marin Štenglin, član uprave Peveca, pak, ističe kako rad nedjeljom u kompaniji plaćaju 35% više, ali da “taj dodatak većini radnika nije dovoljna motivacija”. Uvjeren je da bi radije odabrali slobodnu nedjelju. Taj izbor u Upravi razumiju, kaže, pa im stoga to vrijeme žele nadoknaditi raznim drugim povlasticama. Štenglin ističe kako je minimalna plaća u Pevecu 5000 kuna, dok je prosječna 6700 kuna. Iako smatra da Pevec to čini poželjnim poslodavcem za novu radnu snagu, ističe i kako su “upravo neradne nedjelje ono što trenutno čini razliku na tržištu rada”. U tom smislu u Pevecu su skloni i potpunoj zabrani rada nedjeljom, ali su spremni podržati i druga rješenja koja bi omogućila smanjenje broja radnih nedjelja. Kako bilo, ne vjeruje da bi neradna nedjelja štetno djelovala na gospodarstvo jer bi se “promet ostvaren nedjeljom nakon nekog vremena prelio na druge dane”.

Emmezeta se profilom uvelike razlikuje od Peveca, pa bitno drukčije gleda i na ograničavanje rada nedjeljom. Slobodan Školnik, predsjednik Uprave, u više je navrata isticao kako je “ovaj pokušaj dodatne negativne regulacije pogotovo opasan za gospodarstvo koje ovisi o turizmu i trgovini”. Za mnoge subjekte u trgovini nedjelja je, kaže, drugi najjači dan u tjednu i sasvim sigurno zabrane i ograničenja dovode do smanjenja gospodarske aktivnosti trgovine. Usto, “patile bi i povezane djelatnosti kao što su logisitka, marketing, uslužne djelatnosti”. 

Školnik upozorava i na faktor prekogranične trgovine. Ukratko, dio trgovine nedjeljom preselio bi se u susjedne zemlje i time dodatno izgubila gospodarska aktivnost i prateći porezni prihodi u Hrvatskoj. “Takvom odlukom izazvan pad poreznih prihoda bio bi najvjerojatnije nadomješten povećanjem poreznih stopa, što bi dodatno opteretilo ionako porezno preopterećeno gospodarstvo i smanjilo standard”, ističe. Sve u svemu, zalaže za blagu intervenciju i to na tragu rješenja koje preferira i Čupić. Čelnik Emmezete, naime, drži da se zahvatom u postojeća zakonska rješenja radnicima može osigurati minimalno dvije slobodne nedjelje i viša satnica za rad nedjeljom. Kompanija koju vodi, kaže, takvu praksu provodi već duže vrijeme, a radnicima su osigurali i šest slobodnih vikenda u godini.

Komentari (2)
Pogledajte sve

kodiaq: a omogućiti da kolektivnim ugovorima to može ići i na 100% veću plaću pa da vidite kako bi se radnici otimali da rade nedjeljom
Zar nije cilj da oslobodimo radnike od rada nedjeljom??
Zar bi vi voljeli da vasa npr.supruga,sestra,kcer..radi nedjeljom?
Cemu sebicno razmisljanje?
A povecanje dnevnice od 100%..radnici koji rade nedjeljom imaju u pravilu niske place..takvo povecanje dnevnice je farsa.

ovo je pametno razmišljanje,ali i dobar prijedlog za smjer kojim bi trebalo ići:
“ovaj pokušaj dodatne negativne regulacije pogotovo opasan za gospodarstvo koje ovisi o turizmu i trgovini”. Za mnoge subjekte u trgovini nedjelja je, kaže, drugi najjači dan u tjednu i sasvim sigurno zabrane i ograničenja dovode do smanjenja gospodarske aktivnosti trgovine. Usto, “patile bi i povezane djelatnosti kao što su logisitka, marketing, uslužne djelatnosti”.

Školnik upozorava i na faktor prekogranične trgovine. Ukratko, dio trgovine nedjeljom preselio bi se u susjedne zemlje i time dodatno izgubila gospodarska aktivnost i prateći porezni prihodi u Hrvatskoj. “Takvom odlukom izazvan pad poreznih prihoda bio bi najvjerojatnije nadomješten povećanjem poreznih stopa, što bi dodatno opteretilo ionako porezno preopterećeno gospodarstvo i smanjilo standard”, ističe. Sve u svemu, zalaže za blagu intervenciju i to na tragu rješenja koje preferira i Čupić. Čelnik Emmezete, naime, drži da se zahvatom u postojeća zakonska rješenja radnicima može osigurati minimalno dvije slobodne nedjelje i viša satnica za rad nedjeljom. Kompanija koju vodi, kaže, takvu praksu provodi već duže vrijeme, a radnicima su osigurali i šest slobodnih vikenda u godini.”

ovako nešto podržavam. radnici ne bi smjeli raditi više od 2 nedjelje mjesečno, s time da bi za rad nedjeljom trebao propisati najmanje 50% veću plaću, a omogućiti da kolektivnim ugovorima to može ići i na 100% veću plaću pa da vidite kako bi se radnici otimali da rade nedjeljom

New Report

Close