Uoči revizije kvalitete imovine u knjigama banaka u koju na proljeće kreće Europska središnja banka, traje veliko pospremanje poslovanja europskih kreditora. U susjednoj Italiji Intesa SanPaolo, vlasnica druge po veličini domaće Privredne banke, namjerava osnovati 'lošu banku' u koju će prebaciti dio od svojih 55 milijardi eura problematičnih kredita.

Takvo bi rješenje bilo dobro i za Hrvatsku čiji se bankarski sektor hrva sa šestom godinom krize, no za njega nema dovoljno kapitala. U narednih nekoliko tjedana novi čelnik Intense Carlo Messina predstavit će dioničarima novu strategiju poslovanja zajedno s objavom godišnjih rezultata za 2013., doznao je neslužbeno Financial Times. Hoće li u novim strateškim smjernicama naći i izdvajanje loše aktive, u Intesi nisu željeli komentirati. Bez komentara na pitanje što će to značiti za domaće tržište i hoće li dio problematičnih plasmana na taj način biti 'očišćen', ostali su i u PBZ-u.U naredna dva tjedna bit će objavljeni godišnji, zasad nerevidirani, rezultati poslovanja banka u prošloj godini.

Oni se iščekuju s velikim nestrpljenjem, ali i dozom bojazni, jer će pokazati prvi udar postroženih propisa o rezervacijama koje su na snazi od početka listopada. Uzimajući u obzir da je kraj rujna 2013. godine po starim pravilima rezerviranja čak 13 banaka dočekalo s gubitkom, za očekivati da je će novi val rezervacija s efektom do 1,3 milijarde kuna, u crveno 'pogurati' još neke od njih, uključujući dio njih s ljestvice deset najvećih banaka u Hrvatskoj. Bi li za hrvatski bankarski sektor, čije će se zdravlje poslovnih knjiga zapravo tek početi otkrivati u šestoj godini recesije, bilo rješenje osnivanje loše banke? "Apolutno bi to bilo dobro rješenje, no problem je da netko za to mora dati kapital. Iza loše banke u pravilu mora stati država, fond za osiguranje depozita ili dioničari ako imaju snage prikupiti dovoljno kapitala da garantiraju da su u stanju pokriti gubitke", kaže dobro upućeni izvor blizak Hrvatskoj narodnoj banci.

Zasad se o tome, doznajemo, u HNB-u nije ozbiljno razmišljalo, no ionako bi takav korak bio teško izvediv bez potpore države. "Radi se o vrlo kompliciranoj i rizičnoj operaciji kojoj je cilj iščistiti kontaminiranu aktivu koja prijeti kapitalu, profitabilnosti,  a u konačnici likvidnosti i solventnosti te omogućiti bankama da započnu novi zamah bez opterećenja. Pitanje koje se postavlja, mogu li to banke postići u trenutnom okruženju u kojem svi ekonomski pokazatelji padaju i sve je manje kreditno sposobnih klijenata", pita se naš sugovornik. Upravo se za taj korak odlučila Austrija u čijem je vlasništvu vatrogasnim mjerama za spašavanje 2009. završila Hypo grupa.

Ne bi li poslovanje ušminkala za novog kupca, krajem prosinca 2012. grupa je osnovala svoju lošu banku u koju je domaća Hypo banka prebacila 5,6 milijardi kuna bruto kredita. Prenošenje dijela problematične aktive izvan domaćeg bankarskog sustava u nadležnost Klagenfurta, spustilo je razinu loših kredita u Hrvatskoj s rujanskih 14,05 posto na 13,93 posto u prosincu 2012. Unatoč tome, problematični krediti u Hrvatskoj nastavili su s uzlaznom tendencijom; sredinom prošle godine porasli su 15,11 posto, a u rujnu dosegnuli 15,32 posto. Unatoč postrožavanju pravila za rezervacije, analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek smatra da i dalje ima puno fleksibilnosti u iskazivanju stvarnih razmjera loših kredita, posebno ističući zajmove građevinskim tvrtkama. "Rezervacije će značajno porasti, no ostaju problemi poput nejasnog otpisivanja u procesima predstečajnih nagodbi i odobreni reprogrami.

Stvaranje loše banke bio bi dobar potez jer bi skinuo s banaka dio tereta loše aktive i prikazao stvarno stanje stvari. Sjajna ideja, ali pitanje je jesmo li se spremni suočiti s razmjerima problema", smatra Vizek. Bez toga, smatra, neće biti raščišćavanja situacije zbog koje dobrim dijelom nema niti oporavka. "U Hrvatskoj se kreditiranje svodi na umjetno preživljavanje. Banke tvrtkama daju kredite da izbjegnu stečaj jer bi u tom slučaju morale puno više otpisivati. To je veći dio razloga za rast kreditnog portfelja tvrtkama jer u gospodarstvu nema nikakavih znakova oporavka", kaže Vizek. Oštro braneći potrebu za strožim rezervacijama koje su bankare digle na noge, prvi čovjek supervizije u HNB-u Damir Odak još je ljetos rekao da banke priznaju problem u svojim knjigama te da dopuštaju nekim tvrtkama da se 'prave žive iako su mrtvaci'. Podvlačenje crte na kraju prošle godine bit će prvi korak u čišćenju portfelja koje će tek otvoriti pitanje hoće li i Hrvatskoj trebati potražiti rješenje u stvaranju loše banke, poput Slovenije i Velike Britanije.