Produktivnost i konkurentnost dvije su ključne riječi koje se ponavljaju u svakoj priči o održivom gospodarskom rastu Hrvatske u idućim godinama. Ističući kako status Hrvatske kao jedne od najbrže rastućih ekonomija Europske unije proteklih godina počiva na sve snažnijem doprinosu javnog sektora, dok privatni zaostaje u dobiti, ulaganjima i produktivnosti, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca iznijeli su i neke svoje računice.

Prema njima, doprinos javnog sektora rastu BDP-a se u razdoblju od protekle dvije godine povećao na 2,6 postotnih bodova ili otprilike tri četvrtine rasta BDP-a, naspram jednog postotnog boda u razdoblju od 2019.-2022. Još su jednom upozorili i da je naša produktivnost na svega dvije trećine prosjeka Unije. Za poboljšanje te slike iznijeli su sedam preporuka među kojima kao prvu navode “baciti sve karte na privatne investicije (R&D, energetski sektor, moderna industrija) uz jačanje instrumenata poticanja investicija”.

Kako bi izbjegla stagnaciju i osigurala stabilan i kvalitetniji rast BDP-a na razini 2,5 do 3 posto, Hrvatska, kažu, mora mobilizirati do 100 milijardi eura investicija u energetiku, dekarbonizaciju, digitalizaciju, istraživanja i razvoj te paralelno s tim jačati sudjelovanje radne snage u uvjetima pada populacije za više od sto tisuća ljudi do 2030., osobito među mladima, čija je zaposlenost gotovo 10 postotnih bodova niža od prosjeka EU, naglasio je nedavno direktor HUP-a Mislav Balković.

Raskorak plaća i produktivnosti

Pita li se poslodavce, dakle, ekonomski rast u idućih deset godina ovisit će o tome hoće li privatni sektor preuzeti ulogu nositelja razvoja i hoće li reformski zamah pretvoriti trenutnu prednost u dugoročno održiv model rasta. Onaj oslonjen na rast osobne potrošnju i investicije poduprte europskim novcem, koje su se u znatnoj mjeri odvijale u sferi javnog sektora, očito smatraju uvelike iscrpljenim.

Uz jačanje investicijskog kapaciteta poduzeća, za održiv rast nužnim smatraju dublje porezne i strukturne reforme. U tom smislu HUP već otprije naglašeno zagovara smanjenje tzv. poreznog klina za oko deset postotnih bodova, kao i promjene politika cijena energenata za poslovni sektor, koje su 18 posto više nego u EU, a što, tvrde, ruši profitabilnost i konkurentnost poduzeća.

Sve u svemu, raskorak između rasta troška rada i produktivnosti posljednjih je godina rezultirao smanjenjem kapaciteta za ulaganja te zaostajanjem u konkurentnosti. Prema dostupnim podacima o ovogodišnjem rastu BDP-a, rast bruto investicija u fiksni kapital komponenta je koja je u trećem tromjesečju zabilježila najveći međugodišnji rast. Realno su u odnosu na treći lanjski kvartal porasle 7,5 posto, što u odnosu na stope u prethodna dva kvartala predstavlja ubrzanje (nakon 4,5 posto u prvom, u drugome je godišnji rast dosegnuo 4,9 posto). Iako su to nešto niže stope nego lani, kad je na razini cijele godine ona iznosila 9,9 posto, sve upućuje da će ta sastavnica BDP-a ove godine premašiti rastom prvotna očekivanja od oko četiri posto.

Inače, podaci o investicijama jedni su od onih koji su zbog metodoloških razlika i obuhvata, kao i vremenskog odmaka s kojim se objavljuju, jedni od onih kod kojih je teže sagledavanje zbirne slike, a kamoli strukture. Prema statistici nacionalnih računa, prošle su godine bruto investicije u fiksni kapital premašile 20 milijardi eura, što je nominalno 15-ak, a realno 9,9 posto više nego godinu prije. Računa se da od ukupnog iznosa približno četvrtina, tj. oko pet milijardi otpada na tzv. opću državu (godinu prije 4,3 mlrd.), s tim da i u preostale tri četvrtine nemalo participiraju i velike kompanije u (pretežito) državnom vlasništvu.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Praćenje trenda

Kad je riječ o detaljnijoj strukturi investicija, državni statističari jučer su objavili podatke za 2024., no brojke su popratili napomenom kako zbog primjene metode namjernog uzorka te promjena vezanih za izbor elemenata u uzorku podaci nisu potpuno usporedivi s podacima za prethodne godine. Drugim riječima, mogu služiti samo za praćenje trenda.

Kako bilo, vrijednost istraživanjem obuhvaćenog dijela bruto investicija u novu i rabljenu dugotrajnu imovinu u 2024. pokazuje nominalni rast od 4,9 posto, a gleda li se samo nova dugotrajna imovina 4,5 posto. DZS-ovi podaci usto pokazuju da najveći udio u financiranju investicija u dugotrajnu imovinu, 46,5 posto, imaju vlastita sredstva i zajednička ulaganja, dok na one financirane kreditima i financijskim najmom otpada nešto manje od 22 posto, a europskim sredstvima oko devet posto.

Prema djelatnosti investitora, pak, najveći udio (računajući i novu i rabljenu dugotrajnu imovinu) ima područje Javne uprave i obrane, na koje se odnosi 17,6 posto ili približno šestina ukupnih. Dodaju li se tome još dva bloka djelatnosti koja uglavnom predstavljaju javni sektor (obrazovanje zte zdravstvo i socijalna skrb), udjel javnog sektora premašuje 23 posto. Udjel prerađivačke industrije iznosi nešto manje od 15 posto.

Promatrano po vrstama imovine, najveći dio investicija, gotovo 48 posto, otpada na građevinske objekte. Na postrojenja i opremu usmjereno je 25 posto ukupnih investicija, a u milijardama eura mjere se još ulaganja u transportnu imovinu na koju je lani otišao približno svaki šesti euro ili oko 16 posto investicija.