Najniža cijena narudžbi za koju je u Hrvatskoj nužno otvoriti javni natječaj s dosadašnjih se 70 tisuća kuna bez PDV-a višestruko  podiže, i to na 200 tisuća kuna za nabavu roba i usluga, te 500 tisuća kuna za radove.

Taj prijedlog korekcija u zakonu o javnoj nabavi dolazi iz Ministarstva gospodarstva, a Vlada će ga danas uputiti u hitnu proceduru u Sabor, s obrazloženjem da se ubrzanjem postupaka javne nabave želi pomoći gospodarstvu u recesijsKo vrijeme. Prošle je godine, prema statističkom izviješću o javnoj nabavi, u Hrvatskoj realizirano gotovo 40 milijardi kuna poslova, što je gotovo 12 posto BDP-a. Postojeća razina nacionalnog praga za takozvanu bagatelnu nabavu u Hrvatskoj nije mijenjana od 2008. godine, a po njoj se u među članicama Europske unije svrstavala među zemlje s nižim pragovima.

Direktivama za javnu nabavu je EU državama postavljena obveza  javnih nabava za iznose veće od 130, odnosno 200 tisuća eura za robe i usluge, a 5 milijuna eura za radove. No, zemlje članice same mogu postaviti i niže pragove od europskih pravila, pa je primjerice u Mađarskoj taj prag na 26.666 eura za robu i usluge i 50 tisuća eura za radove, a u Sloveniji i Italiji po 20 tisuća eura za nabavu roba i usluga, a 40 tisuća eura za radove. Važna novost koju se uvodi u zakon je omogućavanje ravnopravnog sudjelovanja u postupcima javne nabave tvrtkama koje su u predstečajnoj nagodbi, a koje su dosad bile automatski eliminirane.