Javna su poduzeća u prvom tromjesečju ove godine bolje poslovala nego u istom razdoblju lani, ali su povećali svoje obveze, pri čemu posebno iskače rast obveza prema dobavljačima, pokazuju financijska izvješća za 22 javna poduzeća objavljena u utorak na stranicama Ministarstva financija.

Naime, dok su dugoročne obveze javnih poduzeća u prvom kvartalu porasle 6,67 posto ili za oko 3,7 milijardi kuna na 59,23 milijardi kuna, a kratkoročne 4,18 posto ili za oko pola milijarde kuna na 13,09 milijardi kuna, obveze prema dobavljačima skočile su čak 15 posto ili za oko 550 milijuna kuna na čak 4,23 milijarde kuna. Pritom valja uzeti u obzir da je, među velikim dužnicima, HEP smanjio svoje dugove prema dobavljačima za oko 265 milijuna kuna, ali su zato HŽ Putnički promet i HŽ Cargo zabilježili drastičan skok. Putnički promet je tako obveze prema dobavljačima povećao sa 3,87 milijuna na 215,2 milijuna kuna, a Cargo sa 13,54 na 146,09 milijuna kuna. Među većim dužnicima su i cestovne tvrtke: Autocesta Rijeka Zagreb je dug prema dobavljačima utrostručila na 133,82 milijuna kuna, Hrvatske autoceste su krajem ožujka bile dužne 527,65 milijuna kuna ili čak 50 posto više , a Hrvatske ceste 303,89 milijuna kuna ili 8,2 posto više.

Hrvatske vode dug su povećale za 100 milijuna kuna ili 65,85 posto na 252,08 milijuna kuna.Zabrinjava što je do rasta zaduženosti javnih poduzeća došlo unatoč rastu prihoda i ostvarenoj dobiti. Ukupni prihodi 22 javna poduzeća povećani su 7,87 posto na 8,59 milijardi kuna, a nakon gubitka u prvom kvartalu prošle godine od 198,64 milijuna kuna, ove su godine ostvarili ukupnu dobit od 753,15 milijuna kuna.Najveći je utjecaj na rezultate, naravno, imao HEP, koji je profitirao od povećanja cijene struje u svibnju prošle godine i toplinske energije krajem prošle godine, ali i hidrološki povoljne godine. Ukupni prihodi HEP-a povećani su čak 10,5 posto na 3,91 milijardu kuna, a kako su smanjili rashode za 13,44 posto na 3,28 milijardi kuna, ostvarili su neto dobit od 480,51 milijuna kuna, u usporedbi s gubitkom od 282,8 milijuna kuna iz prvog kvartala lani. Rashode je HEP smanjio prije svega zahvaljujući 28,2 posto nižim troškovima materijala i sirovina koji su iznosili 1,87 milijardi kuna. HEP je doduše neznatno smanjio i troškove za zaposlene – 3,4 posto na 454,2 milijuna kuna.Najveću stopu rasta prihoda ostvarila je Autocesta Rijeka Zagreb: ukupni prihod im je skočio 117 posto na 195 milijuna kuna i to zahvaljujući stavci 'ostali poslovni prihodi'.

Zahvaljujući tome nakon lanjskog gubitka od 102,5 milijuna kuna ostvarili su 17 milijuna kuna dobiti.Po pitanju prihoda nije loše prošao ni HŽ Putnički prijevoz, čiji je ukupni prihod povećan 45 posto na 250,19 milijuna kuna, te je i ova tvrtka nakon gubitka od 16,82 milijuna kuna ostvarili dobit od 27,65 milijuna kuna.Jadrolinija je također profitirala od povećanja cijena – prihod im je povećan 22,95 posto na 163,66 milijuna kuna, pa su gubitak smanjili sa gotovo 50 milijuna kuna u prvom kvartalu 2012. na 29,3 milijuna kuna.Najlošije je prošla tiskara Vjesnik, čiji su ukupni prihodi smanjeni za četvrtinu na 19,97 milijuna kuna. Međutim, kako su drastično srezali troškove zaposlenih – čak 41,46 posto na 5,45 milijuna kuna – uspjeli su smanjiti gubitak sa 9,19 na 3,09 milijuna kuna.

Ukupni troškovi zaposlenih svih 22 javna poduzeća također su smanjeni, iako neznatnih 1,17 posto, na 1,96 milijardi kuna. Nakon Vjesnika po razmjeru uštede sa čak 10 posto slijede Hrvatske šume, čiji su  troškovi zaposlenih iznosili 218,74 milijuna kuna.S druge strane HŽ-ove tvrtke kćeri Putnički prijevoz i Cargo – čiji su radnici prošloga tjedna štrajkali – imali su drastično povećane troškove za zaposlene. Tako je HŽ Putnički prijevoz gotovo udvostručio troškove zaposlenih na 62,27 milijuna kuna, dok ih je HŽ Cargo povećao 38,3 posto na 83,9 milijuna kuna.