Hrvatski javni bilježnici ne žele objaviti podatke o svome poslovanju, pozivajući se na poslovnu tajnu. Ivan Maleković, predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore, ističe da ne postoji obveza objavljivanja tih podataka, te naglašava da su i Zakonom o porezu o dohotku podaci o primanjima tajni.

Za razliku od hrvatskih javnih bilježnika, slovenski javni bilježnici od 2006. godine kad je promijenjen Zakon o javnom bilježništvu dužni su objaviti svoje prihode jer obavljaju poslove od javnog značenja i povjerenja. Poslovni dnevnik Finance objavio je podatke o prihodima slovenskih javnih bilježnika u 2007. godini. Unatoč zakonskoj obvezi, Finance su uvid u javnobilježničke prihode u slovenskoj notarskoj komori ostvarile tek uz posredovanje pravosudnog ministarstva i uz prijetnju da će zatražiti intervenciju povjerenice za slobodan pristup informacijama od javnog značenja. Slovenski javnobilježnički uredi u prosjeku su u prošloj godini ostvarili oko 300.000 eura bruto prihoda. Najniži javnobilježnički godišnji bruto prihod iznosio je 96.308 eura, a najviši višpe od milijun eura. Najveće su bruto prihode ostvarili javnobilježnički uredi koji su obavljali i javnobilježničke poslove na skupštinama dioničara vodećih slovenskih tvrtki. Među pet javnobilježničkih ureda koji su ostvarili najveće bruto prihode četiri su iz Ljubljane, a jedan iz Kopra. Najveći bruto prihod, više od milijun eura, ostvario je javnobilježnički ured Nade Kumar iz Ljubljane. Taj je ured u prošloj godini, među ostalim, obavljao i javnobilježničke poslove na skupštinama dioničara Triglav osiguranja, Telekoma i Elektro Ljubljane. I četiri preostala javnobilježnička ureda koji su uprihodili oko milijun eura obavljali su javnobilježničke poslove na skupštinama dioničara tvrtki poput Maksima Holdinga, koji je vlasnik kontrolnog paketa dionica Istrabenza, zatim Merkura, Droga Kolinske, Pivovarne Laško… Prvih deset javnobilježničkih ureda lani su ostvarili više od 500 tisuća eura bruto prihoda.