Hrvatska je dio regije koja je trenutačno jako zanimljiva globalnim ulagačima, i s uvjetima konkurentnosti koji su vrlo slični onima u ostatku srednje i istočne Europe, u odličnoj smo poziciji da iskoristimo mogućnosti koje se nude.

Za to će biti ključne reforme i ulaganja koja su već krenula i zahvaljujući financiranju iz fondova EU za oporavak otpornost, a na prvom mjestu tu su reforma pravosuđa i obrazovanja.

Uz dosadašnje stope rasta i prognoze, Hrvatska bi do 2030. mogla dostići 80 posto prosječnog dohotka EU, no uz daljnje napore na povećanju produktivnosti rada, predviđanja su struke iznijeta na poslovnom ručku Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), na temu globalnih trendova u ulaganjima i pozicije Hrvatske.

Bolje nego lani
“Istraživanja među našim članicama pokazala su da je situacija u Hrvatskoj bolja u odnosu na prošlu godinu, s uvjetima poslovanja koji se mogu usporediti s ostalim zemljama srednje i istočne Europe.

Ulazak Schengen i eurozonu dodatno su popravili poziciju, a pokazalo se i da nam je porasla produktivnost rada, što potvrđuje i rast inozemnih ulaganja, pogotovo u logističke centre.

Globalna situacija s ulaganjima također se popravila u odnosu na lani, no i dalje trebamo imati na umu da na to i na klimu utječu i geopolitički odnosi i sukobi koji su eskalirali i u Izraelu”, izjavila je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama.

AmCham kontinuirano ukazuje na važnost inozemnih izravnih ulaganja koja uključuju hrvatsku ekonomiju u globalne lance vrijednosti i orijentirane su na izvoz. Otvaranje radnih mjesta, transfer tehnologija, znanja i modela rada te povećanje produktivnosti samo su neke od prednosti takvih ulaganja. Iako su promjene na bolje neosporne, u AmChamu smatraju da bi promjene trebale biti brže.

Josip Funda, glavni ekonomist Svjetske banke složio se kako je Hrvatska posljednjih godina ostvarila povoljna makroekonomska kretanja i kako se proces konvergencije dohotka prema prosječnim razinama u Europskoj uniji ubrzao. Međutim, smatra da dizanje produktivnosti cjelokupnog gospodarstva mora biti imperativ kako bi se osigurao rast životnog standarda za cjelokupno stanovništvo.

“Iako se tu situacija nešto popravila, i dalje imamo velik jaz u odnosu na ostale zemlje Europske unije. Kad se usporedimo s primjerice Njemačkom, koja nije na vrhu ljestvice produktivnosti, Hrvatska je na trećini produktivnosti Njemačke, što znati da u Hrvatskoj trebaju tri radnika kako bi proizveli ono što proizvede jedan Nijemac.

Pritom smo utvrdili da za to nije ključna struktura gospodarstva u kojem prednjači turizam, već su nedostaci unutar samih industrija, poput prerađivačke, u koje se ne ulaže dovoljno u tehnologiju, inovacije, kadrove.

U nekim sektorima poput turizma ili nekretnina doduše ovaj jaz je manji nego kod nekih drugih. Privatni sektor i dalje premalo ulaže u istraživanje i razvoj u odnosu na ostale zemlje EU”, pojašnjava Funda.

Kupnja nekretnina
Ističući kako je bitna i struktura FDI-eva, jer nisu sva ista, i ne stvaraju sva visoku dodanu vrijednost koju priželjkujemo. Primjerice, vlasnička ulaganja čine trećinu stranih ulaganja u Hrvatskoj, a 90 posto toga se odnosi na kupnju nekretnina.

Funda je optimističan te vjeruje da Hrvatska može uloviti val stranih ulaganja koji se prebacio u ovu regiju. S tim se slaže i Marko Derča, partner u Kearneyu, čija istraživanja pokazuju porast optimizma ulagača u ovoj godini.

“Investitori su optimistični u pogledu budućnosti izravnih stranih ulaganja, s 83 posto njih koji planiraju povećanje FDI u iduće tri godine, nasuprot 76 posto u 2022. godini. Očekivanja uključuju i jačanje globalizacije ali i izazove poput rasta cijena sirovina i geopolitičkih napetosti i nestabilnosti na tržištima u razvoju.

Fokusiranje na industrije s visokom dodanom vrijednošću, jačanje tehnoloških i inovacijskih sposobnosti, poticanje transparentnosti te smanjenje korupcije ključni su za privlačenje ulaganja, posebno za Hrvatsku, koja teži postati regionalni lider u konkurentnosti”, zaključio je Derča.