Hrvatska je dio regije koja je trenutačno jako zanimljiva globalnim ulagačima, i s uvjetima konkurentnosti koji su vrlo slični onima u ostatku srednje i istočne Europe, u odličnoj smo poziciji da iskoristimo mogućnosti koje se nude.

Za to će biti ključne reforme i ulaganja koja su već krenula i zahvaljujući financiranju iz fondova EU za oporavak otpornost, a na prvom mjestu tu su reforma pravosuđa i obrazovanja.

Uz dosadašnje stope rasta i prognoze, Hrvatska bi do 2030. mogla dostići 80 posto prosječnog dohotka EU, no uz daljnje napore na povećanju produktivnosti rada, predviđanja su struke iznijeta na poslovnom ručku Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), na temu globalnih trendova u ulaganjima i pozicije Hrvatske.

Bolje nego lani
“Istraživanja među našim članicama pokazala su da je situacija u Hrvatskoj bolja u odnosu na prošlu godinu, s uvjetima poslovanja koji se mogu usporediti s ostalim zemljama srednje i istočne Europe.

Ulazak Schengen i eurozonu dodatno su popravili poziciju, a pokazalo se i da nam je porasla produktivnost rada, što potvrđuje i rast inozemnih ulaganja, pogotovo u logističke centre.

Globalna situacija s ulaganjima također se popravila u odnosu na lani, no i dalje trebamo imati na umu da na to i na klimu utječu i geopolitički odnosi i sukobi koji su eskalirali i u Izraelu”, izjavila je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama.

AmCham kontinuirano ukazuje na važnost inozemnih izravnih ulaganja koja uključuju hrvatsku ekonomiju u globalne lance vrijednosti i orijentirane su na izvoz. Otvaranje radnih mjesta, transfer tehnologija, znanja i modela rada te povećanje produktivnosti samo su neke od prednosti takvih ulaganja. Iako su promjene na bolje neosporne, u AmChamu smatraju da bi promjene trebale biti brže.

Josip Funda, glavni ekonomist Svjetske banke složio se kako je Hrvatska posljednjih godina ostvarila povoljna makroekonomska kretanja i kako se proces konvergencije dohotka prema prosječnim razinama u Europskoj uniji ubrzao. Međutim, smatra da dizanje produktivnosti cjelokupnog gospodarstva mora biti imperativ kako bi se osigurao rast životnog standarda za cjelokupno stanovništvo.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Iako se tu situacija nešto popravila, i dalje imamo velik jaz u odnosu na ostale zemlje Europske unije. Kad se usporedimo s primjerice Njemačkom, koja nije na vrhu ljestvice produktivnosti, Hrvatska je na trećini produktivnosti Njemačke, što znati da u Hrvatskoj trebaju tri radnika kako bi proizveli ono što proizvede jedan Nijemac.

Pritom smo utvrdili da za to nije ključna struktura gospodarstva u kojem prednjači turizam, već su nedostaci unutar samih industrija, poput prerađivačke, u koje se ne ulaže dovoljno u tehnologiju, inovacije, kadrove.

U nekim sektorima poput turizma ili nekretnina doduše ovaj jaz je manji nego kod nekih drugih. Privatni sektor i dalje premalo ulaže u istraživanje i razvoj u odnosu na ostale zemlje EU”, pojašnjava Funda.

Kupnja nekretnina
Ističući kako je bitna i struktura FDI-eva, jer nisu sva ista, i ne stvaraju sva visoku dodanu vrijednost koju priželjkujemo. Primjerice, vlasnička ulaganja čine trećinu stranih ulaganja u Hrvatskoj, a 90 posto toga se odnosi na kupnju nekretnina.

Funda je optimističan te vjeruje da Hrvatska može uloviti val stranih ulaganja koji se prebacio u ovu regiju. S tim se slaže i Marko Derča, partner u Kearneyu, čija istraživanja pokazuju porast optimizma ulagača u ovoj godini.

“Investitori su optimistični u pogledu budućnosti izravnih stranih ulaganja, s 83 posto njih koji planiraju povećanje FDI u iduće tri godine, nasuprot 76 posto u 2022. godini. Očekivanja uključuju i jačanje globalizacije ali i izazove poput rasta cijena sirovina i geopolitičkih napetosti i nestabilnosti na tržištima u razvoju.

Fokusiranje na industrije s visokom dodanom vrijednošću, jačanje tehnoloških i inovacijskih sposobnosti, poticanje transparentnosti te smanjenje korupcije ključni su za privlačenje ulaganja, posebno za Hrvatsku, koja teži postati regionalni lider u konkurentnosti”, zaključio je Derča.