Iz Uprave crikveničkog Jadrana prije dva mjeseca su objavili da su zaprimili više neobvezujućih ponuda potencijalnih strateških ulagatelja zainteresiranih za sudjelovanje u dokapitalizaciji planiranoj u iznosu do 70 milijuna eura. Tom je prilikom rečeno i da je kompanija odabrala one koji ulaze u uži krug i kojima će biti omogućena provedba dubinskog snimanja.

Neslužbeno se tada moglo čuti i da je za taj dokap kroz neobvezujuće ponude iskazalo “pet ozbiljnih igrača“. Iz vodstva hotelsko-turističkog društva jučer su, međutim, izvijestili da je nakon ponovnog razmatranja primljenih iskaza interesa donesena odluka o prekidu postupka izbora potencijalnih strateških ulagatelja pa nema ni dubinskog snimanja.

No, Uprava će nastaviti s pripremama za provedbu povećanja temeljnog kapitala u skladu s odlukama glavne skupštine održane u međuvremenu (10. ožujka). Za razliku od skupštine u prosincu, na toj su dioničari usvojili predloženu odluku o povećanju kapitala izdanjem dionica javnom ponudom i burzovnom uvrštenju novih dionica, ali ne i one o prethodnom smanjenju temeljnoga kapitala (i pratećim izmjenama Statuta) za 36 milijuna eura, sa 64 na 28 milijuna.

Razmimoilaženja dioničara
Sve to samo je najnovija potvrda da se glavni dioničari teško usuglašavaju. U slučaju Jadrana dva ključna zajedno drže gotovo 90 posto temeljnog kapitala: mirovinski fond PBZ-CO s 58,3 posto udjela te Erste Plavi s 30,5 posto. Erste Plavi je i za ožujsku skupštinu dao protuprijedlog o prethodnom smanjenju kapitala, no PBZ-CO je glasao protiv njega, a u poslovnim krugovima spekulira se da su mogući razlog tome zapravo različita stajališta dioničara tog upravljačkog društva (PBZ i Croatia osiguranje koje je dio Adris grupe).

Kad je riječ o planiranoj dokapitalizaciji, prema skupštinskoj odluci cijena u javnoj ponudi ne može biti manja od 2,29 eura po dionici. Za njezinu provedbu predviđena su tri kruga – prvi za postojeće dioničare proporcionalno njihovim udjelima, drugi je usmjeren na strateške ulagatelje, tj. investitore koji su spremni upisati i uplatiti cjelokupnu ponuđenu količinu dionica i krenuo bi paralelno, ali s nešto kraćim trajanjem, a eventualni treći (ako u drugom ne bude interesenata) bio bi namijenjen svim zainteresiranim ulagateljima.

Pitanje atraktivnosti cijene
Prema svemu sudeći, dva ključna dioničara ne gledaju jednako na atraktivnost utvrđene minimalne cijene za potencijalne strateške investitore odnosno udjel koji bi oni stekli ulaganjem 70-ak milijuna eura namijenjenih za investicijska ulaganja i obrtna sredstva. Mimo pitanja same valuacije, pretpostavka je da bi strateški investitor ciljao na natpolovično vlasništvo, a do njega može ako bi u prvom krugu upis bio zanemariv, tj. ako bi glavni postojeći dioničari de facto preskočili upis.

U prethodni proces traženja strateškog partnera Uprava Jadrana bila je angažirala savjetničku kuću Deloitte. Među onima koji su iskazali interes bio je, primjerice, novigradski Aminess, a šuškalo se i o Valamaru, Tankerskoj plovidbi u čijem portfelju je već otprije zadarski Turisthotel, ali njezin interes prema još nekim turističkim projektima smatra se potvrdom da njezini apetiti prema turističkom sektoru još nisu iscrpljeni.

Isto tako, prepuštanje natpolovičnog udjela u crikveničkoj turističkoj kompaniji od strane mirovinskih fondova tumačilo se pritom kao poželjan smjer zbog upravljanja strateškim razvojem. Mirovinski fondovi ipak su financijski investitori. Kako će se završiti priča o dokapitalizaciji, ostaje vidjeti, a zasad ni oko terminskih planova njezine provedbe nema iole preciznijih naznaka. Jadran je prošlu godinu zaključio s gubitkom od 2,7 milijuna eura, nakon što je godinu prije iskazao 2,7 milijuna neto dobiti.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret