Tko ubuduće kani potpisati izvozne ugovore sa španjolskim poljoprivrednim te građevinskim sektorom, baviti se izvozom u sektoru hrane i pića u Veliku Britaniju, ili ući u bilo kakve izvozne kombinacije s Mađarima, trebao bi uoči stavljanja potpisa dodatno provjeriti s kim ima posla i je li donedavno pouzdan kupac u međuvremenu zapao u dužničku krizu. Analiza bonitetne kuće Dun&Bradstreet, koju je na Sedmoj konvenciji izvoznika predstavila hrvatska podružnica D&B-a, tvrtka Boniline, pokazuje, naime, da je kriza dobar dio Europske unije ubacila u “crveno”, s velikim rizikom poslovanja. Pritom se oko 60 posto ukupna izvoza hrvatskih tvrtki odnosi na zemlje Europske unije.

Optimizam za Poljsku
Dodatni porast insolventnosti, ali i broja stečajeva u ovoj godini, očekuje se u Mađarskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Španjolskoj i Velikoj Britaniji. Mađarska se pokazala kao europska zemlja s najvećim lanjskim porastom stečajeva, 30 posto, što se najviše pripisuje činjenici da se velik broj mađarskih tvrtki u proteklom razdoblju zaduživao u švicarskim francima. Francuska se zasad drži relativno dobro jer je broj stečajeva uspjela zadržati na razini prethodne godine, ali analitičari predviđaju da će u ovoj godini njihov broj ipak početi rasti. Zbog rezanja javne potrošnje, u Velikoj Britaniji najugroženiji sektor bit će hrana i piće, ali i sve druge uslužne djelatnosti, dok se relativno dobro piše sektoru transporta i telekoma. Dok u drugim zemljama u građevini uglavnom raste insolventnost, Velika Britanija među rijetkima je koja je lani smanjila broj stečajeva u svojoj građevini. Velika kriza zadesila je nizozemske tvrtke, koje su povećale broj stečajeva 17 posto, i u ovoj se godini očekuje dodatan pad. Upravo građevina, poljoprivreda i ribarstvo najugroženiji su sektori u Španjolskoj, koja bilježi rekordnu nezaposlenost od 23 posto. Nešto se bolje drži hotelijerstvo jer je Španjolska vodeća turistička sila koja ugošćuje najviše Nijemaca, koje je kriza najmanje okrznula. Nešto više optimizma analitičari imaju za Poljsku, koja će unatoč povećanu broju stečajeva od 15 posto, imati bolji gospodarski rast od ostalih. Njemačke tvrtke zasad drže najstabilniju poziciju, sa smanjenim brojem stečajeva oko šest posto, no u D&B-u očekuju da bi Njemačka ove godine mogla malo skuplje platiti cijenu krize u eurozoni, što bi moglo ugroziti stabilnost tamošnjih tvrtki i povećati broj bankrota.

Najrajnjiviji sektori
Dobar dio hrvatskih izvoznika živi upravo od sektora koje je kriza u eurozoni učinila najranjivijima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na razini ukupna izvoza u 2011., najviše je izvezao prerađivački sektor (64 milijarde kuna), izvoz industrijskih materijala bio je vrijedan 23 milijarde kuna, kapitalnih dobara 12,5 milijardi. U sektoru hrane i pića hrvatski su izvoznici lani napravili milijardu kuna prometa, u poljoprivredi su u inozemstvo prodali robe za 2,7 milijardi kuna, jednako kao u farmaceutskom sektoru. Ukupan izvoz RH od siječnja do prosinca 2011. iznosio je 71,3 milijarde kuna, odnosno oko 9,6 milijardi eura. Lani su hrvatske tvrtke najviše robe izvezle u Italiju, u vrijednosti 11 milijardi kuna, slijedi Njemačka sa sedam milijardi, potom Slovenija, u koju su hrvatske tvrtke izvezle 5,8 milijardi kuna vrijednu robu. Na četvrtom je mjestu Austrija (4 milijarde kuna), Francuska s dvije milijarde (čak 235 posto više nego u godini ranije), Mađarska sa 1,7 milijardi kuna, te Velika Britanija s milijardu kuna vrijednim izvoznim proizvodom. U navedene podatke ulazi samo razmjena dobara, ali ne i usluga.