Hrvatska izvozna ofenziva, koju je Vlada predstavila početkom prošle godine, doživljava potpuni fijasko. Podaci koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS) pokazuju, naime, da je vrijednost vanjskotrgovinskog deficita u prvih devet mjeseci ove godine dosegnula čak 8,7 milijardi eura što je gotovo 20 posto više od deficita zabilježenog u istom razdoblju lani. Vrijednost izvoza porasla je u prvih devet mjeseci nešto manje od deset posto, dok je uvoz porastao više od 15 posto, na gotovo 16 milijardi eura.

Podaci DZS-a pokazuju kako deficit raste već godinama i zasad se ne čini da bi on uskoro mogao posustati. Takav trend, uz relativno stagnirajuće prihode od turizma, izravno vodi povećanju deficita na bilanci plaćanja što opet predstavlja sve ozbiljniju prijetnju. Visok rast vrijednosti izvoza, uvoza i deficita u posljednjih devet mjeseci dijelom je posljedica jačanja inflacije, no kako je ona uglavnom podjednako djelovala na izvozne i uvozne cijene, trend ostaje jednak. Prilikom pompoznog predstavljanja Hrvatske izvozne ofenzive prije gotovo dvije godine najavljivalo se kako je trogodišnji cilj te ofenzive povećanje ukupnog broja tvrtki izvoznika, mijenjanje strukture izvoza, povećavanje konkurentnosti repromaterijala te osnivanje šest izvoznih klastera (voda, mala brodogradnja, odjeća, ICT rješenja, namještaj te marikultura). Iako je ofenziva dobila vlastite internetske stranice (www.izvoz.hr), na njima ne postoje podaci o samoj provedbi i eventualnom uspjehu provedbe. Kako ni DZS ne objavljuje analitične podatke o izvozu, nije moguće u potpunosti vidjeti jesu li aktivnosti, za koje nositelji tvrde da se provode u okviru programa, donijeli kakve pozitivne pomake. No neki podaci DZS-a u razmjeni u sektorima od kojih se u okviru projekta očekivalo poboljšanje bilance prilično obeshrabruju. Primjerice, izvoz riba i ribljih prerađevina u prvih je devet mjeseci, u kunskom iznosu, smanjen za gotovo 30 posto. Istovremeno je uvoz blago porastao za 1,4 posto. Vrijednost izvoza odjeće smanjena je za više od pet posto, dok je uvoz odjeće povećan za 3,3 posto. Vrijednost izvoza pokućstva također je smanjena, za 2,4 posto, a uvoz pokućstva je ostao na gotovo istoj razini kao i lani. Podaci o vrijednosti razmjene u trgovini vode, male brodogradnje nisu tako lako dostupni jer u statistici DZS-a voda ulazi pod skupinu svih pića, a mala brodogradnja se bilježi zajedno s velikom brodogradnjom u kojoj su iznosi bitno veći.

Stoga nije razvidno je li proračunska podrška osnivanju klastera voda i male brodogradnje, jedinih dosad osnovanih klastera planiranih u okviru HIO-a, dala kakve rezultate. Iako i sama Vlada sve rjeđe spominje projekt za koji je u prošlom mandatu tvrdila da je od strateške važnosti, u Ministarstvu gospodarstva i udruzi Hrvatski izvoznici koji su nositelji projekta, tvrde kako izvozna ofenziva nije zamrla, nego “ide dalje”. U Ministarstvu navode da je dio aktivnosti izvozne strategije povezan s aktivnostima koje se provode u okviru programa poticanja poduzetništva. Ističu i da se nije stalo ni s osnivanjem izvozno orijentiranih klastera jer je pri kraju registracija klastera Marikultura te klastera Drvo&namještaj. Hrvatski izvoznici pak ističu da je od pokretanja ostvareno planirano povećanje broja izvoznika jer od 83.730 registriranih njih 14.150 ostvaruje prihode u inozemstvu. Cilj HIO-a je, kažu, bio dostići brojku od 13.800 izvozno orijentiranih poduzeća. Ipak, ono što posebno plaši daljnje su izvozne perspektive hrvatske industrije kojoj zasad nisu pomogle inicijative zamišljene u okviru HIO-a poput bilježenja prepreka izvozu, prezentacija hrvatskog gospodarstva na inozemnim tržištima ili osnivanje informacijskog centra za izvoznike. Eurozoni, kao najvećem izvoznom partneru Hrvatske, zbog kreditne krize prijeti recesija, a to će svakako utjecati na hrvatski izvoz.