Izvozni start u ovoj godini nije optimističan kao početak prošle godine, u kojoj je on bio obilježen dvoznamenkastim rastom. Preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za robnu razmjenu u siječnju obilježeni su padom vrijednosti izvezene robe, na godišnjoj razini za 10,6 posto, a uvoz je pao još i više, gotovo 17 posto. Efekti su to američkih carina i napetosti na Bliskom istoku, a čije će se daljnje rasplamsavanje tek osjetiti u narednom razdoblju.

Tim više biti će velik izazov prestići 2025., za koju je DZS upravo dao prve, tzv. privremene podatke. Ta godina ostaje obilježena po dosad najvećim ostvarenim iznosima i izvoza (ukupno 25,19 milijardi eura) i uvoza (44,78 milijarde), nešto višom stopom rasta izvoza od uvoza (4,7%) i pritom jačim ubrzanjem rasta izvoza u najvažnije vanjskotrgovinske partnere. Pamtit će se 2025. i po tome da je prvi put u Njemačku Hrvatska izvezla više od tri milijarde eura roba.

Budući da su to prvi, privremeni podaci DZS-a za dvanaest lanjskih mjeseci, te da je lani naročito snažno rastao i izvoz u Sloveniju (gotovo 13%), dosegnuvši visokih 2,97 milijardi eura, nije neizgledno da se nakon konačnog zbrajanja i podvlačenja crte slično dogodi i u odnosima sa Slovenijom. Izvozne brojke Hrvatska je lani, ukratko, poboljšala na svim glavnim tržištima, a jedina dva značajnija partnera kod kojih se bilježi pad vrijednosti izvoza su Sjedinjene Američke Države i Mađarska.

Sukob i usporavanje ekonomije

U slučaju SAD-a pad vrijednosti izvoza je velik, slabiji je za 21 posto, no valja reći i da je potkraj prethodne, 2024., upravo zbog najava uvođenja carina i za europske robe, isporuka standardnih proizvoda, posebice oružja, bila osjetno podebljana i vrijednost izvoza u SAD rastom od 38 posto tada premašila 800 milijuna eura. U Mađarsku je, pak, izvozni podbačaj bio nešto slabiji, ali za razliku od SAD-a, pad vrijednosti izvoza u tu susjednu zemlju kontinuirano traje još od 2023. U drugom smjeru u oba slučaja je rezultat drugačiji, ostvarena vrijednost uvoza iz tih zemalja bilježi rast, posebice iz Mađarske.

Gledano po djelatnosti, samo ih je nekoliko lani zabilježilo pad izvoza, konkretno proizvodnja tekstila i odjeće, papira, te farmaceutska, koja je imala pad od 4,4 posto i izvezla 1,23 milijarde eura, dok se rastom izvoza posebice izdvajaju oni s najvećim vrijednostima – proizvodnja električne opreme, kemijskih proizvoda, motornih vozila i prikolica, te proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda.

Analitičari Hrvatske gospodarske komore slučaj potonje povezuju i s Inom. Točnije s Ininom riječkom rafinerijom i akvizicijom koju su još 2023. Ina i Mol imali u Sloveniji preuzimanjem mreže OMV-ovih benzinskih pumpi, a za koje nakon remonta i modernizacije krajem travnja prošle godine riječka rafinerija proizvodi i izvozi derivate. Upravo taj dio lanjske statistike robne razmjene Goran Šaravanja, glavni ekonomski analitičar HGK, ističe kao svijetli primjer.

“Izvoz naftnih derivata porastao je 11,7 posto, dok je uvoz naftnih derivata smanjen više od 25 posto. Kada postrojenje za obradu dubokih ostataka postupno bude jačalo, izvjestan je rast izvoza te smanjenje količine uvoza naftnih derivata”, kaže Šaravanja, dodajući kako istodobno očekuje i porast uvoza sirove nafte potrebne za preradu u Rijeci. No, sva daljnja događanja ovisit će o odnosima na Bliskom istoku.

Najbliži partneri u trgovini

Iz Njemačke najviše i uvozimo, dvostruko više nego što je vrijednost našeg izvoza
(6,5 milijardi eura).

Jednostavnija online kupovina

Nema više traženja gotovine: Dostavljaču sada možete platiti karticom

Kibernetička sigurnost

Pregled programa treće Span Cyber Security Arene

“Potraju li sukobi s Iranom, ove godine se može očekivati usporavanje globalne ekonomije. S takvim inozemnim okvirom, pred izvoznicima je izazovan period”, kaže Šaravanja, no objašnjava i da se, unatoč usporavanju i lošim izgledima za izvoznike, efekti neće vidjeti tako brzo.

“Valja imati na umu da dio njih radi pod ugovornim obvezama, često u složenijim lancima opskrbe. Dok traje ugovorna obveza, proizvodit će i izvoziti, odnosno učinak slabijeg inozemnog okvira mogao bi biti vidljiv s vremenskom odgodom, kada se smanji obujam novih narudžbi”, zaključuje Šaravanja, po kojemu je za očekivati u ovoj godini određeni pad izvoza roba široke potrošnje.

Kina tek na osmom mjestu

U 2025. su rijetki imali status neto izvoznika, pa ih vrijedi spomenuti. To su proizvodnja električne opreme, te prerada i proizvodnja proizvoda od drva. U svim ostalim proizvodnjama veća je vrijednost uvoza.

Iz Njemačke, inače, najviše i uvozimo, dvostruko više nego što je vrijednost našeg izvoza (6,5 milijardi eura). Ostala glavna tržišta s kojih je u Hrvatsku stizala roba tijekom 2025. su Italija (5,5 milijardi) i Slovenija (5,3 milijarde), te Mađarska, Austrija, Poljska i Nizozemska, a Kina, koja je mnogima u EU među najvažnijim dobavljačima, Hrvatskoj je tek na osmom mjestu. Lani smo iz Kine izravno uvezli 1,57 milijardi eura vrijednih proizvoda.

Što se, pak, izvoza tiče, i nakon prošle godine za hrvatski izvozni sektor najmnogoljudnija tržišta svijeta Indija i Kina ostaju potencijal koji tek treba istražiti, jer zajedno je u te dvije zemlje lani izvezeno tek 155 milijuna eura vrijednih roba. Povratak izvoznici bilježe u Turskoj (izvezeno 323 milijuna eura), a značajan napredak izvoza se uočava u Kanadi (realizirano 147 milijuna eura), ali u tome važan doprinos, više od trećine, imala je isporuka broda koji je dovršio riječki 3. maj i taj posao se neće ponoviti u rezultatima za 2026.