Prvi put nakon dvije godine državni statističari bilježe brži rast izvoza od uvoza roba. U prva tri mjeseca izvoz je povećan stopom od 13,7 posto, više nego dvostruko većom od rasta uvoza, koji je bio veći za 6,1%.

U apsolutnim brojkama vrijednost izvezene robe iz Hrvatske dosegla je u prvom tromjesečju 5,82 milijarde eura, dok je uvoz premašio 9,78 milijardi. I dalje je, dakle, velik deficit u robnoj razmjeni, s pokrivenošću uvoza izvozom od 59,5%.

S obzirom na to da je riječ o preliminarnim podacima, nema još službenih brojki koje bi ukazale što je najviše pridonijelo snažnijem rastu izvoza u ožujku, koje su i popravile sliku na razini prvog tromjesečja.

No iz okvirnih podataka za uvoz vidljivo je da je usporila nabava roba iz trećih zemalja, koje nisu članice EU. Taj segment vanjske trgovine u proteklih godinu dana bilježio je i najsnažniji rast, ponajviše zahvaljujući uvozu LNG-a iz SAD-a, te rastu cijena nafte i plina.

U prvom tromjesečju s tržišta izvan EU vrijednost uvezene robe praktički je ostala na istoj razini kao i prije godinu dana, na 2,3 milijarde eura.

S Mađarskom 21% manje
Naznake kretanja robne razmjene može se donekle dobiti iz podataka koje su u DZS-u obradili za prva dva mjeseca. Istina, izvoz je u tom razdoblju bio usporio i stopa njegovog rasta nakon dugo vremena, praktički tri godine, nije bila dvoznamenkasta.

Izvezeno je bilo roba vrijednih ukupno 3,45 milijardi eura, što je 9,2% posto više nego godinu ranije, dok je uvoz istodobno bio veći za 12,4%, odnosno 6,14 milijarde eura. Pad cijena energenata ostavio je najviše traga, što je vidljivo iz podataka trgovine s Mađarskom.

Prošle godine ta je susjedna zemlja bila najbrže rastući vanjskotrgovinski partner, popela se čak na treće mjesto glavnih hrvatskih izvoznih tržišta, nakon Italije i Slovenije, preskočivši Njemačku. Početak ove godine, pak, u znaku je pada vrijednosti robne razmjene s Mađarskom, i to značajnih 21% u izvozu, dok je uvoz slabiji za 0,8%.

Njemačka je ponovno na tronu kupaca hrvatskih proizvoda, a robna razmjena jača i sa Slovenijom, u oba smjera. Kad je posrijedi Italija, početak godine obilježava izuzetno snažan skok ionako visokog uvoza, čak za 37%, a od 6 milijardi ukupno uvezene robe 922 milijuna stiglo je iz Italije.

Promjene i slabljenje uvoza, pak, najprimjetnije je na relaciji sa SAD-om i Mozambikom, te s Kinom. Ključan u slučaju prve dvije zemlje je LNG, čiji je uvoz za krčki terminal lani “eksplodirao”. Ovu godinu bilježe se znatno slabije brojke u razmjeni sa SAD-om, jer je uvoz pao za 39%, na nešto manje od 250 milijuna eura.

S druge strane, Mozambik je u siječnju ove godine prvi put ušao na listu međunarodnih tržišta s kojima DZS prati robnu razmjenu, i to upravo zahvaljujući LNG-u. U prva dva mjeseca vrijednost njegovog uvoza dosegla je čak 145 milijuna eura. Iz Kine je, pak, uvoz pao za 9,3%, na 200,5 milijuna eura. U odnosu na te brojke, izvoz u Kinu je simboličan (10 milijuna eura) i također ima negativan trend.

Početak godine odrađeno je i nešto više poslova u SAD-u (izvezeno robe za 92 milijuna eura), ali i u Rusiji, u koju je plasirano preko 32 milijuna eura vrijednih roba, koje nisu obuhvaćene sankcijama. Uvoz s druge strane iz Rusije je minimaliziran, pao je za 39% (na manje od 14 milijuna eura).

Na izvoznoj listi primjetan je i dalje jak rast izvoza u susjedne zemlje CEFTA-e, BiH i Srbiju, s kojom je nakratko lani zabilježen po prvi put deficit u razmjeni, no, ovu godinu u prva dva mjeseca izvoz s rastom od 36% ponovno premašuje uvoz. Izvezeno je 218 milijuna eura vrijednih roba, a uvezeno 183 milijuna.

Najveći pad rudarstva
Gleda li se djelatnosti, plusom u izvozu izdvajaju se najviše prehrambena industrija, koja je plasirala 286 milijuna eura roba (25% više), ali i industrija odjeće, električne opreme, strojeva i uređaja.

Slabiji start imaju prerađivači drva i proizvodnja metala, dok najveći pad bilježi rudarstvo. Vrijednost izvoza pala je za gotovo trećinu u odnosu na prva dva mjeseca u 2022. (124 milijuna eura), no istodobno je uvoz bio trostruko veći, rastao je stopom od 41% i premašio je pola milijarde eura.

Analitičari HGK u osvrtu ukazuju na trend smirivanja rasta cijena proizvođačkih cijena na međunarodnom tržištu. U prvom tromjesečju bile su na najnižim razinama od polovice 2021., pa sada manje utječu na nominalno napuhivanje razine vrijednosti izvoza, ističu HGK-ovi ekonomisti.

Procjenjuju da je nakon deflacioniranja ukupne vrijednosti proizvođačkim cijenama na inotržištu vrijednost izvoza u prvom kvartalu realno rasla za 7,4%. Ožujak je, gleda li se njihove ranije procjene, zabilježio snažan izvozni rast, jer su u analizi podataka za siječanj i veljaču utvrdili da je vrijednost izvoza realno rasla tek za 2,3%.