Proizvodnja meke i tvrde pšenice (ozime, jare i sjemenske) u Hrvatskoj lani je porasla za procijenjenih 28,8 posto u odnosu na 2024. godinu, na 1,050 milijuna tona, objavio je ovih dana Državni zavod za statistiku. Zanimljivo, to je snažna promjena trenda u odnosu na 2024. godinu kad je proizvodnja pšenice pala za 1,9 posto u odnosu na godinu ranije.
Prirod po hektaru u 2024. godini je iznosio 5,8 tona, a prošle godine je porastao na 6,7 tona. Proizvođači fokus pritom prebacuju na durum pšenicu, zahtjevniju u proizvodnji, ali više otkupne cijene i najvažnije – sirovine koja domaćoj preradi nedostaje.
Mlin opet staviti u funkciju
“Primjerice, Podravka ima pogon za proizvodnju tjestenine, ali sirovinu uvozi iz Austrije kamo je trenutačno nas nekolicina proizvođača izvozi”, rekao je nedavno predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić. Na tom tragu nedavno je i održan sastanak u Osječko-baranjskoj županiji jer, navodi Pranjić, u Baranji, a sigurno i dalje, postoji napušteni mlin koji treba opet staviti u funkciju, što bi se moglo kroz EU fondove.
“Cilj nam je zadržati proizvodnju kod nas, nadograditi je te osigurati da se tjestenina proizvodi od hrvatske durum pšenice na hrvatskom tlu”, naglašava, navodeći da su ideju podržali i predstavnici Podravke Agri te županica Nataša Tramišak. Kaže, trenutačno “njih šačica” proizvodi tri do četiri tisuće tona durum pšenice, a sigurno je da bi se moglo 50 do 100 tisuća tona proizvesti te iz nje kod kuće stvoriti dodanu vrijednost. Problem je i što Hrvatska na godišnjoj razini izveze pšenice u vrijednosti od 40 do 50 milijuna eura, dok uvoz gotovih pekarskih proizvoda doseže čak 350 milijuna eura.
Ratari upozoravaju i na važnost samodostatnosti u proizvodnji hrane, osobito u trenutačnim geopolitičkim okolnostima. Zapanjuje nedavno objavljeni podatak da od oko 170 tisuća registriranih poljoprivrednih gospodarstava uistinu proizvodi tek njih 20 tisuća. Ostali uglavnom koriste potpore, a ne bave se proizvodnjom što, kako kaže, nepotrebno opterećuje sustav i stvara nepovjerenje u one koji se poljoprivredom doista bave.
Proizvodnja ozimog i jarog ječma porasla je prošle godine za 19,5 posto na 356.000 tona, dok je proizvodnja suncokreta porasla za 13,3 posto na 205.000 tona, priopćio je statistički ured, pozivajući se na privremene podatke.
Prilagodba klimi i promjenama
Proizvodnja kukuruza pala je za procijenjenih 17,7 posto na 1,702 milijuna tona, proizvodnja šećerne repe pala je za 13,8 posto na 406.000 tona, a proizvodnja uljane repice porasla je za 15,1 posto na 61.000 tona u 2025. u usporedbi s prethodnom godinom.
Također, u usporedbi s prošlogodišnjom ostvarenom proizvodnjom pala je proizvodnja soje, za 55 tisuća tona, krumpira (ranoga, kasnoga i sjemenskoga), za 24 tisuća tona, lucerne, za 21 tisuću tona, i zobi, za pet tisuća tona. Stručnjaci zaključuju kako trendovi u poljoprivrednoj proizvodnji sve jasnije odražavaju prilagodbu proizvođača klimatskim uvjetima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu