Kada se nekoj proizvodnji u samo godinu dana gubitak uveća sa 26 na 42 milijuna kuna (59%), obveze prema bankama skoče za 48 posto, sa 228 na 337 milijuna kuna, a dugovanje prema dobavljačima naraste sa 350 na 389 milijuna (11%) pitanje je dana kada će staviti lokot na svoja vrata.

Upravo to se, prema analizi Croatiastočara, u 2012. dogodilo poduzetnicima koji se primarno bave uzgojem svinja, junadi za klanje i proizvodnjom mlijeka.Na listi ih je 270, a lani su zapošljavali 1274 radnika. U odnosu na 2011. prihode od prodaje uspjeli su povećati za svega jedan posto ili 18 milijuna kuna, na 1,19 milijardi kuna. Istodobno materijalni troškovi rasli su četiri posto što je uvjetovalo rashode veće za 30 milijuna kuna nego 2011. te su iznosili 1,12 milijardi kuna. Ocjene da se proizvođači nisu trudili uspješno poslovati padaju u vodu jer, izvoz su primjerice povećali čak 53 posto, na 163 milijuna kuna dok je trošak uvoza u odnosu na onaj iz 2011. bio manji za osam posto, pao je na 176 milijuna kuna.

"S obzirom na godinama prisutne probleme nelikvidnosti nužno je što prije osigurati povoljniji sustav financiranja poljoprivredno-prehrambene proizvodnje", upozorava direktor Croatiastočara Branko Bobetić. Podsjeća i na problem prodajnih cijena, u posljednje četiri godine u kontinuiranom su padu i kroz to su razdoblje u prosjeku smanjene 10 posto. Unatoč tome sektor je opterećen i zalihama, rasle su osam posto na 388 milijuna kuna. I Croatiastočar i poduzetnici iz ove grupacije prije četir do pet godina kada je recesija tek pokucala na lokalno tržište najavljivali su probleme uz zahtjev da se razvoj sektora podupre povoljnijim kreditima iz primarne emisije, kako to prakticiraju neke europske države.  

Međutim, nitko od mjerodavnih, ni Vlada ni resorno ministarstvo, niti guverner nacionalne banke nisu tada imali sluha za vapaj proizvođača. Koliko je situacija složena, iznosi Bobetić, svjedoče i podaci objavljeni na Eurostatu. Vrijednost stočarske proizvodnje u Hrvatskoj tijekom posljednje četiri godine kontinuirano se smanjuje po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,5 posto dok se istodobno prosječna vrijednost te proizvodnje u 15 starih članica Europske unije konstantno uvećava po godišnjoj stopi većoj od jedan posto.