Ostalo je oko mjesec i pol dana do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a u Ured za trgovinsku politiku stižu nevjerojatni upiti. "Nedavno nas je jedna tvrtka srednje veličine pitala može li i nakon 1. srpnja zadržati bescarinski izvoz na Kosovo", ispričao je u srijedu Denis Čajo, šef spomenutog ureda na panelu o promjenama i prilikama prilikom ulaska u EU, u organizaciji Centra za međunarodni razvoj. 

Vraćanje carina
Čajo je okupljenim poduzetnicima ponovio: Hrvatska ulaskom u EU napušta bescarinsko tržište Cefte i od 1. srpnja će za ta regionalna tržišta vrijediti carine, što posebno vrijedi za prehrambene proizvode, a one mogu doseći i do 45 posto.Već neko vrijeme Europska komisija upravo zbog lobiranja Hrvatske pregovara sa zemljama članicama Cefte o izmjenama SSP-ova i režima dijela trgovine na način da se po našem ulasku u EU u te ugovore ugrade sadašnji hrvatski preferencijali koje imamo sa tržištima Cefte. "Pregovori Europske komisije s Albanijom, Crnom Gorom i Makedonijom su pri kraju. Sa Srbijom su napredovali, a najteži su i dalje pregovori s BiH koja zbog velikog trgovinskog deficita s Hrvatskom ne popušta i traži ustupke", rekao je Čajo. On je optimističan da će Europska komisija ispregovarati izmjene do 1. srpnja, a ako se to ne dogodi a izmjene ugovora postignu kasnije, one će se primjenjivati retroaktivno što znači da će izvoznicima na tržišta Cefte carine biti vraćene.

Sa zemljama Cefte se trgovinske izmjene dogovaraju prema modelu bescarinskih kvota upravo za proizvode koji će biti najviše pogođeni (poput mlijeka, mesa, cigareta, vina, konditorskih proizvoda). Riječ je o količinskim kvotama koje sad odgovaraju našem prosječnom godišnjem izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u zemlje Cefte. Ono što je vrlo važno za naše izvoznike jest da te kvote važe za čitavu EU, što znači da će ih moći koristiti sve europske tvrtke, odnosno one koje prve dođu do granice. Kad se kvota napuni, nema više ni bescarinskog izvoza u Ceftu, naravno sve do datuma kad krene liberalizacija trgovine s EU što ovisi od zemlje do zemlje. 

Utjecaj tržišta
Andrej Kumar, profesor s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani okupljenima je ispričao o iskustivma Slovenije nakon ulaska u EU. "Nama se nije promijenilo ništa. Najprije smo se dobro pripremili, kasnije smo spavali. Nije bilo EU šoka. No, ono o čemu nismo vodili računa je da se od prvog dana ulaska stvari počinju suptilno i dugoročno mijenjati. Kad uđete u EU morate sve pratiti i shvatiti da ste dio velike integracije. Primjerice, Unija je 2006. godine potpisala ugovor o slobodnoj trgovini s Meksikom. Mi smo to samo primili na znanje, a Siemens je dio proizvodnje preselio u Meksiko. Vjerojatno nismo reagirali jer smo se tada bavili trećim valom privatizacije koju zovemo tajkunska", ispričao je Kumar.

On inače sjedi u nekoliko važnih nadzornih odbora i rekao je kako direktorima tih tvrtki ponavlja da se EU mora gledati kao domaće tržište, a ne i dalje računati izvoz i uvoz s članicama Unije. "Drugačiji je utjecaj domaćeg, a drugačiji inozemnog tržišta. Promjene se u Uniji i njezinim trgovinskim odnosima s trećim tržištima stalno događaju. Činovnici to prime na znanje, ali tvrtke su te koje moraju vladama poručiti što žele. EU funkcionira na interesima ljudi i gospodarstva. Vaše tvrtke moraju imati konkretne planove i strategiju oko ulaska u EU. Naš je Fructal zbog nepripremljenosti završio na najnižim policama i potukao ga je Rauch", poručio je Kumar.