Svi privatni iznajmljivači čiji apartmani i sobe imaju površinu veću od 50 četvornih metara, bili oni fizičke osobe, obrti ili tvrtke koje se bave najmom soba i apartmana, od 1. siječnja 2016. godine imaju obvezu izrade energetskih certifikata.

Iako ne postoje točni podaci o kojem se broju objekata radi, kao ni o njihovoj kvadraturi, poznato je da smještaj u kućanstvima čini čak polovicu smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. To znači da će ovlašteni certifikatori uoči navedenog datuma samo na privatnom smještaju zaraditi na desetke milijuna kuna. Međutim, iako je zakonska regulativa više nego jasna, iznajmljivači očekuju da bi mogli izbjeći obvezu certificiranja, pozivajući se na još uvijek neriješen pravni status. Prema Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada, privatni smještajni kapaciteti ulaze u zakonsku kategoriju kao "Pojedinačne samostalne uporabne cjeline zgrada koje se iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup", te "moraju imati važeći energetski certifikat dostupan na uvid najmoprimcu ili zakupcu prije sklapanja ugovora o iznajmljivanju, leasingu ili zakupu, i to od 1. siječnja 2016. godine.

Budući da su sobe rijetko veće od 50 kvadrata, to će se uglavnom odnositi na apartmane. Vlasnici će, sukladno cjeniku Ministarstva graditeljstva, po stanu morati platiti paušal od 2700 kuna za energetski pregled i certifikat. Nedjeljko Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori međutim smatra da ne trebaju baš svi privatni iznajmljivači imati energetske certifikate.  "Već od ranije upućujemo nače članove na korištenje energetske učinkovitosti jer time smanjuju vlastite troškove. No, prije navedenog roka potrebno je riješiti status iznajmljivača koji prema važećim zakonskim propisima ne ostvaruju prihod od djelatnosti, već od imovine. Među iznajmljivačima ima onih koji samo desetak dana u godini iznajmljuju svoje stanove turistima, a ostatak godine sami borave u tim stanovima. Taj objekt prema tome ne može se svrstati u nestambene objekte iz navedenog Pravilnika, i smatramo da takvi iznajmljivači ne bi trebali biti obveznici certificiranja, i skupo to plaćati, kaže Pinezić.

Prema podacima iz Turističke strategije, Hrvatska je u 2011. godini raspolagala s 852,4 tisuće stalnih ležajeva u registriranim komercijalnim smještajnim objektima, od čega u hotelima 13 posto, kampovima 25 posto, ostalim kolektivnim kapacitetima 13 posto te kućanstvima 49 posto. Ako se pak procjenjuje da je u Hrvatskoj na tržištu oko 60 tisuća objekata u kućanstvima koji se iznajmljuju turistima, kad bi trećina apartmana bila veća od 50 kvadrata, energetski certifikatori na privatnom smještaju zaradili bi oko 54 milijuna kuna. Da je polovica navedenih kapaciteta te površine, prihod od certificiranja porastao bi na 80 milijuna kuna.

Prihod će između sebe podijeliti tristotinjak tvrtki i nešto više od dvjesto pojedinaca s certifikatom Ministarstva graditeljstva za provedbu energetskih pregleda i izdavanje energentskih certifikata, a najviše posla mogu očekivati oni sa sjedištem u županijama na Jadranu. Da se certifikatorima već žuri, kako nam je ispričao Pinezić, svjedoče primjeri tvrtki koje su već ove godine iznajmljivačima slale dopise s ponudama. Uz ponudu su poslali i upozorenje da će platiti visoke kazne ako neće na vrijeme certificirati svoje objekte, a kazne po Zakonu iznose od 20 do 100 tisuća kuna. U međuvremenu je međutim izmijenjen Pravilnik, te je za iznajmljivače produžen rok na 1. siječnja 2016. godine. 

Hoteli su već pribavili energetske certifikate

S obzirom na zakonsku obvezu certificiranja javnih nestambenih zgrada površine veće od 1000 kvadrata do kraja prošle godine, većina hotela već je obavila energetsko certificiranje objekata. Kako su nam pojasnili u tvrtki Riviera Adria, u čijem su portfelju 23 hotela na Jadranu, tijekom 2013. godine obavljena je energetska certifikacija većine objekata u vlasništvu Riviera Adrije, i to onih koji su površinom veći od 1000 kvadrata. "Krajem ove godine nastavljamo sa certifikacijom manjih objekata, čime se ostvaruje cilj da do početka 2014. godine svi objekti imaju energetske certifikate.", pojašnjavaju u tvrtki, uz napomenu da je u portfelju od Poreča do Dubrovnika raznolik spektar rezultata energetske certifikacije. "Brojni su objekti koji su uvršteni u visoke energetske razrede, jer po svojim indikatorima energetskih svojstava zgrada ispunjavaju zahtjevne standarde energetske učinkovitosti. Objekti s nešto lošijim energetskim svojstvima, koji su svrstani u niže energetske razrede, uglavnom su oni koji u zadnjih nekoliko godina nisu obnovljeni, no sukladno planu rasta i razvoja te planiranim investicijama, brojni od njih će u slijedećih nekoliko godina biti renovirani i svrstani u više energetske razrede", kažu u Rivieri.