Predstavnici američkoga veleposlanstva u Sarajevu i eksperti iz hrvatskih i bošnjačkih vladajućih stranaka u Federaciji BiH usuglasili su u petak izmjene zakona koje su potrebne kako bi američke tvrtke mogle graditi važan plinovod koji BiH povezuje s Hrvatskom.

Veleposlanstvo je ocijenilo da rad na plinovodu Južna interkonekcija napreduje i da će se Zakon o Južnoj interkonekciji uputiti političkim čelnicima na odobrenje.

Amerikanci lobiraju

Prema ranijim navodima čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića, BH-Gas neće imati nikakvu ulogu u projektu. Trebala bi ga realizirati američka kompanija AAFS, a infrastrukturu graditi američki građevinski div Bechtel.

Čović je prošloga tjedna rekao da bi se cijevi plinovoda trebale graditi iznad površine, što će zahtijevati rješavanje statusa državne imovine oko koje u BiH godinama traje prijepor između predstavnika srpskih i bošnjačkih stranaka.

Međudržavni sporazum između Hrvatske i BiH kojim bi se trebala osigurati provedba projekta povezivanja plinskih mreža dvije zemlje u završnoj je fazi i on bi trebao biti potpisan najkasnije za dva do tri mjeseca, najavio je ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić. Međudržavni sporazum nužna je pretpostavka za početak provedbe velikog energetskog projekta pod nazivom Južna interkonekcija a znači izgradnju novog plinovoda unutar BiH koji bi preko Posušja te Zagvozda bio povezan s postojećom plinskom mrežom u Hrvatskoj.

“Već smo započeli proceduru potpisivanja međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske. Plan je da se u travnju u Dubrovniku potpiše sporazum i da se ovaj projekt konačno i formalno pokrene”, kazao je Lakić za TV Federacije BiH (FTV). Sporazum bi trebao biti potpisan na razini Vijeća ministara BiH i hrvatske vlade.

U intervjuu za portal Slobodna Bosna istaknuo kako je kraj 2027. godine i konačni rok za provedbu cijelog projekta. Kazao je kako to nije proizvoljni vremenski okvir nego strateška nužnost jer tada stupa na snagu odluka tijela Europska unije o potpunoj zabrani uvoza fosilnih goriva odnosno plina iz Rusije o kojemu je BiH sada u cijelosti ovisna.

Regionalni projekt

Južna interkonekcija važan je strateški projekt za širu regiju. Plinska mreža došla je do Dugopolja i prirodno je da ide prema središnjoj Bosni – gdje bi se koristila za kućanstva i industriju. Plin će se transportirati u BiH, ali cilj je napraviti i alternativni pravac za Srbiju, o čemu je nedavno govorio i ministar Šušnjar.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

digitalna otpornost

Upravljanje rizicima više nije igra na papiru – DORA zahtijeva rezultate