Ministri energetike država članica Europske unije u petak su se na hitnom vijećanju u Bruxellesu složili da Unija mora poduzeti korake u vezi s rastućim cijenama energije, ali oko nekih rješenja do izražaja su došle različite pozicije pojedinih država.

To posebice vrijedi za pitanje ograničavanja veleprodajnih cijena plina koji se uvozi u EU. Komisija se u svom inicijalnom prijedlogu fokusirala na ruski plin.

No, dio članica, a s tim je stavom u petak nastupio i hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, smatra da ograničenje treba vrijediti i za uvoz iz drugih zemalja poput, primjerice, Norveške, Azerbajdžana…

Neslaganja oko obveza
Više suglasja okupljeni ministri pokazali su oko preostala četiri prijedloga Komisije. Uz oporezivanje izvanredne dobiti proizvođača koji ne koriste skupi prirodni plin za proizvodnju električne energije i vraćanje dobiti tvrtki na fosilna goriva koje također bilježe rekordne zarade, podržavaju i ideju o osiguravanju instrumenata za hitnu likvidnost energetskim kompanijama zbog iznimno visokih troškova kolaterala za trgovanje na burzama.

A iako su ministarski predstavnici nacionalnih vlada načelno i za koordinirano smanjenja potrošnje energije na razini EU, određena neslaganja postoje oko toga trebaju li u tom dijelu rješenja biti baš obvezujuća. S kakvim će prijedlogom konkretnih rješenja ovaj tjedan izaći predsjednica EK Ursula von der Leyen nije, dakle, posve jasno, ali je izvjesno da nakon toga slijedi još jedan krug vijećanja energetskih ministara država članica.

Hrvatska Vlada je pak prilikom prošlotjednog predstavljanja jesenskog paketa već najavila npr. dodatno oporezivanje izvanrednih profita energetskih kompanija, ali zasad bez provedbenih elemenata i formula.

S njima će se očito pričekati konačno stajalište i prijedlozi Europske komisije. Filipović je za gostovanja na Hrvatskom radiju u subotu o toj temi rekao kako je ideja EK da se svima koji su prije krize imali određenu razinu prihoda, a sad su im oni jako skočili, ta razlika “uzme” i usmjeri u zajednički fond iz kojega bi se onda pomagalo onima kojima je potrebno.

Kad je riječ o oporezivanju izvanrednih profita proizvođača koji ne koriste skupi prirodni plin za proizvodnju električne energije, uz strukturu proizvodnje kakvu imamo u Hrvatskoj, ta bi mjera u smislu mogućih financijskih efekata naročito zanimljiva mogla biti u segmentu vjetroelektrana.

S obzirom na ulogu koju je HEP dobio u Vladinom paketu mjera, a izvan sustava HEP-a praktično nema većih HE, glavnina proizvodnje iz hidroelektrana teško će biti meta (dodatnog) oporezivanja profita. A mimo nje najznačajniji udjel u obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj imaju upravo vjetroelektrane.

Trenutno ih je aktivno 25, većina ih je u vlasništvu stranih investitora. Nakon što su osam godina rast tih kapaciteta podupirali iznimno izdašni poticaje kroz zajamčene cijene (feed-in tarifni model) koje su u odnosu na tržišne cijene električne energije bile i dvostruko veće, prije dvije godine model tržišta električne energije je revidiran uvođenjem premijskog modela.

Elegantni izlazak
No, poznavatelji industrije OIE danas ističu kako je s rastom tržišnih cijena, a zbog propusta pri definiranju dugoročnih ugovora u koje je propušteno ugraditi penale za prijevremeno raskidanje, više tvrtki u okviru kojih posluju neke od najvećih vjetroelektrana jednostavno je raskinulo ugovore s HROTE-om.

U pogledu mogućeg ekstra oporezivanja dobiti koje na krilima energetske krize ostvaruju energetske kompanije potencijalno najizdašnija sredstva po toj bi se osnovi kod nas mogla povući iz Ine i njezina rafinerijskog biznisa, ali isto tako se računa da će na radaru biti i marže veletrgovaca.

Ministar Filipović rekao je, uz ostalo, da je na bruxelleskom sastanku podržao razdvajanje cijene plina od cijene električne energije te zajedničku nabavu plina na razini EU-a. “Poseban naglasak stavio sam na to da je važno napraviti zajedničku platformu za nabavu plina kako bi EU iskoristila svoju veličinu i tako utjecala na smanjenje cijena”, kaže.