Hrvatsko gospodarstvo suočava se s rastućim izazovima u sve nestabilnijem globalnom okruženju. Iako domaće gospodarstvo ostaje relativno stabilno, Hrvatska je snažno povezana s europskim i globalnim okruženjem kroz trgovinu, turizam, usluge i opskrbne lance.
Zbog toga Acredia Grupa i Allianz Research u novom istraživanju upozoravaju da rastuće cijene energije, slabija inozemna potražnja i kontinuirana geopolitička neizvjesnost dodatno povećavaju pritisak na hrvatske tvrtke da se prilagode.
Slab rast, više inflacija
Poduzeća se suočavaju s klasičnim troškovnim šokom: više cijene energije, sirovina i međuproizvoda podudaraju se sa slabijom potražnjom i restriktivnijim uvjetima financiranja. Energetski intenzivne industrije, prerađivačka industrija, transport i sektori povezani s potrošnjom posebno su pogođeni. Istodobno, marže i likvidnost nalaze se pod sve većim pritiskom. U takvom okruženju Acredia Grupa očekuje daljnji porast insolventnosti poduzeća: za 2026. godinu prognozira se povećanje od 2,5 posto u europodručju i rast od 8,6 posto u SAD-u.
Europska komisija očekuje nastavak rasta za Hrvatsku u 2026., ali također ukazuje na zahtjevnije okruženje; istodobno, izvoz roba i usluga čini značajan udio gospodarskog outputa. Rat na Bliskom istoku osjetno opterećuje globalne ekonomske izglede za 2026. i 2027. godinu. Acredia Grupa i Allianz Research procjenjuju kako eskalacija dovodi do kombinacije slabijeg rasta, više inflacije i rastuće neizvjesnosti.
Regije ovisne o energiji, izvozno orijentirana gospodarstva i poduzeća s već ionako niskim maržama posebno su pogođena. U osnovnom scenariju očekuje se da će globalni gospodarski rast dosegnuti samo 2,6 posto u 2026. godini, što je 0,5 postotnih bodova manje nego prije nedavne eskalacije sukoba. Za SAD se prognozira rast od 2,1 posto, a za europodručje tek 0,8 posto. Istodobno, inflacijski pritisci rastu: na 3,2 posto u SAD-u i 3,0 posto u europodručju.
“Geopolitička eskalacija pogađa već krhko globalno gospodarstvo. Trenutačni šok dodatno pogoršava postojeće strukturne slabosti – od visokih državnih deficita do ranjivih opskrbnih lanaca”, kaže Michael Kolb, glavni izvršni direktor Acredia Grupe.
Ključne cijene energije
Cijene energije nalaze se u središtu ekonomskog utjecaja. Hormuški tjesnac ostaje kritično usko grlo globalne trgovine: približno 25 posto svjetskih tokova nafte i plina prolazi ovom rutom.
“Cijene energije postaju ključni pokretač inflacije, rasta i poslovnog planiranja. Neizvjesnost je trenutačno iznimno visoka”, rekao je Kolb. Takav scenarij imao bi značajne posljedice: europodručje bi skliznulo u tehničku recesiju, dok bi gospodarstvo SAD-a također značajno oslabilo. Istodobno, inflacija bi mogla porasti znatno iznad četiri posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu