Tvrtki Sial d.o.o. priznat je ovih dana patent za inovaciju “Sustav za prijenos alarminih informacija iz periferijskih uređaja u korisničko računalo upotrebom modbus TCP/IP protokola” što je treći patent u Tehnološkom parku Zagreb u okviru kojeg posluje Sial. Ukupno, proizvodi iz Tehnološkog parka imaju tri patenta i ove godine očekuju se još tri. Međutim, inovacije se broje na stotine i za njih inovatori su dobili više od 50 raznih priznanja u zemlji i svijetu. Tehnološki park, podružnica Zagrebačkog holdinga, prvi je poduzetnički inkubator za visoke tehnologije u Hrvatskoj osnovan 1994. u okviru Končara, a od 1998. posluje u vlasništvu Grada. U Parku je osnovan i prvi inovacijski razvojni cluster, a njegovi inovatori svake godine razvijaju i plasiraju na tržište tridesetak novih proizvoda od kojih se mnogi izvoze u više zemalja svijeta. Na pitanje koja su iskustva poduzetnika u izvozu Marijan Ožanić, koji je osmislio Tehnološki park, kreirao način njegova rada i vodi ga od osnutka, kaže: “Mnogi poduzetnici u Parku su izvoznici i imaju proizvode koji su rezultat njihova razvoja. Na svjetskom tržištu bore se s velikim svjetskim kompanijama te dijele slična i najčešće, mučna iskustva s malobrojnim domaćim izvoznim tvrtkama. Ali za razliku od onih koji su postojali i prije 90-ih, imali proizvod, proizvodnju, ime i ugled na tržištu poput Plive, Podravke ili Končara, poduzetnici iz Parka su sve stvarali od nule. Imali su jedino znanje i povjerenje u sebe, kreirali su proizvod i morali se uhvatiti u koštac s konkurencijom i sve to, uglavnom sami, financirati”.Naši inovatori se nažalost, kaže dalje Ožanić, razvijaju u uvjetima u kojima se potiču uvoz i trgovina, u kojima su tržište preplavili strani proizvodi i gdje gotovo i nema razvoja domaćih proizvoda. Svakodnevno se moraju boriti s tri najveća zla koja ih jednostavno uništavaju, a to su: nelikvidnost, uvozni lobi i korupcija. Osim toga, nemaju novca za izgradnju proizvodnih prostora pa najčešće rade u neprikladnim uvjetima što ih onemogućuje za ozbiljniji prodor na tržište. Međutim, kaže dalje, poduzetnici iz Tehnološkog parka kao i mnogi drugi poduzetnici iz Hrvatske zaslužuju da se o njima posebno govori kao o dobrim primjerima. Zbog toga Ožanić ističe Zvonimira Viduku i njegovu tvrtku ALTPRO d.o.o. koji je, kaže, posebna zvijezda među svim našim inovatorima i izvoznicima i koji ostvaruje izvanredne rezultate. Zatim izdvaja Gorana Polonjija i Zdenka Čorića, vlasnika tvrtke UTILIS d.o.o. koja ostvaruje 70 posto svojih prihoda izvozom softvera u Švicarsku i Njemačku, Gorana Oreškovića i njegov VESKI d.o.o. koji su razvili CoDis, sustav za nadziranje i dijagnostiku, jedan od najboljih u svijetu, Tomislava Bronzina i njegov CITUS d.o.o. s dva patenta za softverska rješenja i Željka Dujmovića, genijalnog elektroničara.

O Zvonimiru Viduki kaže da je briljantan inženjer, elektroničar, kreativan inovator i odličan poduzetnik koji još prije 10 godina radio u Končaru. Danas je ALTPRO mala tvrtka s 20 zaposlenika ušla među nekoliko glavnih svjetskih proizvođača sigurnosnih uređaja za željeznice. Jedini su punopravni član UNIFE (zajednice željezničke industrije EU) koji nije iz EU i njihovi proizvodi nalaze se u željeznicama Njemačke, Velike Britanije, Rumunjske, Bugarske, Turske, Mađarske, Austrije, Tajvana, Pakistana i zemalja bivše Jugoslavije. Dobili su prva dva certifikata po strogim EU normama na tom području i njihovi rezultati stvarno su fascinantni. Ali imaju problema, muči ih neplaćanje, nedostatak prostora, neravnopravni uvjeti na domaćem tržištu i moćni uvozni lobi. Marijan Ožanić kaže: ” Negativna trgovinska bilanca Hrvatske već je prošla magičnu granicu od 10 milijardi dolara i nastavi li se tako, postat ćemo kolonija na svjetskom tržištu. Osim toga, pravi izvoz je još manji od onog kojeg imamo u izvješćima. Kome treba izvoz koji ostvaruju gubitaši kao što je brodogradnja? Da bismo povećali izvoz, trebamo povećati broj izvozno konkurentnih proizvoda i poduzeća sposobnih stvarati takve proizvode. Nije lako stvoriti izvozno konkurentan proizvod. Najprije treba mnogo znanja, truda, kreativnosti, novaca i vremena da se inovativnim istraživanjem i razvojem stvori novi proizvod. Za taj proizvod treba izraditi prototip, ispitivati ga, mijenjati, dotjerivati, izraditi što je sve jako skupo i riskantno. Nakon toga treba krenuti u izvoz i sukobljavati se s proizvodima moćnih kompanija i pobijediti ih. Valjalo bi doista pokrenuti izvoznu ofenzivu u društvu, od državnih institucija, razvojnih instituta, sveučilišta, banaka, medija i naravno do poduzetnika. Taj cijeli proces valja financirati, a sve institucije trebaju djelovati u funkciji poduzetnika izvoznika kao njegov servis. Nažalost, nakon prvotne euforije o Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi više se ništa ne čuje.

Tehnološki park u brojkama

PODUZEĆA U 12 godina TPZ je okupio 45 mala inovativna poduzeća
INKUBACIJA Fazu inkubacije završilo 26 tvrtki i napustilo park
ZAPOSLENI Tvrtke uđu s jednim, a izlaze sa 15 zaposlenih
DOB Zaposleni između 30 i 35 godina i 85 posto s fakultetima
PROIZVODI Od posljednje četiri godine proizvedeno 150 novih proizvoda, od čega u 2005. čak 39