Još jesenas najavljivano je kako će se pred Vladom do kraja 2020. konačno naći prijedlog programa revitalizacije Imunološkog zavoda.

Sva ministarstva bila su angažirana oko pripreme poslovnog plana – zdravstva, gospodarstva, financija, te državne imovine, a kako je za Poslovni dnevnik potvrdio ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, riješene su glavne dileme i projekt uskoro ide u proceduru.

Od pitanja koja su u ingerenciji njegova resora razriješeni su, kaže, prijepori oko statusa nekretnina, koje su na postojećoj lokaciji na Rockefellerovoj stradale u potresu, a ni na novoj lokaciji imovinsko-pravni odnosi nisu bili sređeni.

“Imat ćemo novi Imunološki zavod, neće se ići u rekonstrukciju, nego će se realizirati na novoj lokaciji u Brezju koja je bila dijelom u vlasništvu, a dijelom u neriješenim odnosima oko povrata imovine, no u međuvremenu smo to uspjeli riješiti”, kaže Horvat, dodajući da je napravljena i studija izvodljivosti.

Ono što je presudno važno za realizaciju, otkriva Horvat, potrebni fond od oko 380 milijuna kuna, dio je naše aplikacije Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, unutar kojeg bi za izgradnju suvremene tvornice cjepiva mogli dobiti iznos od 85% bespovratnih sredstava.

“Idejni projekt je završen, za drugu fazu ishođenja glavnog projekta treba provesti natječaj, no dvojbi oko projekta više nema. Glede zavrzlama oko toga hoće li to biti ustanova ili poduzeće, mislim da će zbog europskih pravila i osiguranja financiranja funkcionirati kao oboje, barem dok se ne pokrene proizvodnja, nakon čega će nastaviti kao trgovačko društvo”, poručio je Horvat.

Tvrtka skoro brisana iz registra

No, baš dok se priprema za organiziranje budućeg poslovanja propale tvrtke, njezin opstanak i doslovno je doveden u pitanje, jer je 27. siječnja zagrebački trgovački sud pokrenuo je postupak brisanja tvrtke iz sudskog registra.

Utvrđeno je, naime, da uprava nije ispunjavala zakonsku obvezu i tri godine predavala financijska izvješća o poslovanju, te je po službenoj dužnosti pokrenuto brisanje iz registra poduzeća.

Uprava, na čelu s Vedranom Čardžićem, u međuvremenu je, početkom veljače, dostavila izvješće pa je odluka suda povučena.

No, dostavljeno je samo izvješće za 2017., ne i za naredne dvije godine. Razloge za to, kako se čuje iz krugova Imunološkog, treba tražiti i u potpunom organizacijskom raspadu nakon što je poslovanje prebačeno na ustanovu, te trgovačko društvo u više navrata, primjerice prvom polugodištu 2019., nije imalo niti Upravu, a niti funkcionalan nadzorni odbor.

Na svojim stranicama Imunološki zavod redovito objavljuje podatke o svom poslovanju kao ustanove, koje podnosi kao proračunski korisnik. Prema najnovijim podacima, u prošloj godini je ustanova ostvarila nešto više od 60 milijuna kuna, što je na godišnjoj razini porast od 19%.

Bit će to ‘dobra priča’

Prema objašnjenju ravnatelja ustanove Čardžića, zasluga je to ostvarenog rasta prihoda od prodaje ljudske plazme, koji su lani skočili više od 44%, na 28 milijuna kuna, a preostali prihodi došli su iz Ministarstva zdravstva za pokrivanje troškova poslovanja.

Zanimljiv je i podatak da ustanova IMZ ostvaruje višak prihoda i primitaka, jer su rashodi u 2020. bili na razini od 39,4 milijuna kuna, a uz lanjski višak od 20,8 milijuna, preneseno je i višak od 11 milijuna iz prethodne godine, tako da ustanova raspolaže s gotovo 32 milijuna kuna.

No, ona negativna slika ostala je na dioničkom društvu IMZ, a kolike su dubioze, vidjet će se iz novijih izvješća. Iz onog za 2017., koje potpisuje tadašnji direktor Dubravko Kičić, kumulirani gubitak dosegnuo je 104 milijuna kn. Revizori su skrenuli pozornost na velik broj neizvjesnih sudskih sporova, te među ostalim i da su kratkoročne obveze nadmašile kratkoročnu imovinu za najmanje 71 milijuna kuna.

Sređivanje repova koji se više od desetljeća vuku za propalim državnim poduzećem veliki je posao koji se užurbano razrađuje i priprema, a trebao bi postati jasniji iz cjelovitog projekta revitalizacije koji će se po svim najavama brzo naći i pred Vladom, što se daje naslutiti i sve intenzivnijih sastanaka Radne skupine koja ga, na čelu s ministrom zdravstva Vilijem Berošem, priprema od ljeta.

Informacije sa sastanaka cure na kapaljku, no Horvat je, kao i Beroš, uvjeren da će Imunološki na kraju biti “dobra priča”, te da će se za konačno oživljavanje sve posložiti do kraja mandata ove Vlade.