Pokušaj Ive Sanadera, bivšeg HDZ-ovog premijera, koji je u pet postupaka ukupno osuđen na 18 godina zatvora, da si tu kaznu umanji, propao je, nakon što je Visoki kazneni sud (VKS) odbio njegovu žalbu te potvrdio rješenje Županijskog suda u Zagrebu, kojim mu je odbijena preinaka pravomoćne presude bez obnove postupka. Nekada najmoćniji čovjek u državi, koji je od 2019. na izdržavanju kazne, preinaku, odnosno smanjenje visine kazne bez obnove postupaka tražio je zbog problema koje ima sa zdravljem, no VKS je smatrao da “okolnosti na koje se osuđenik poziva u zahtjevu za nepravu obnovu kaznenog postupka i po ocjeni drugostupanjskog suda, nisu nove, odnosno nisu takve prirode da bi očito dovele do blaže osude.” Zašto to smatra, VKS je i obrazložio, piše Večernji list.

– Prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, pravilan zaključak prvostupanjskog suda kako okolnosti navedene u zahtjevu osuđenika glede pogoršanog zdravstvenog stanja većinom nisu nove okolnosti koje prvostupanjskom i drugostupanjskom sudu nisu bile poznate. S druge strane, one okolnosti koje su nove po ocjeni drugostupanjskog suda nisu takvog značaja i kvalitete da bi dovele do blaže osude, a što proizlazi i iz medicinske dokumentacije iz koje je razvidno kako je osuđeniku korigirana terapija i njegovo je zdravstveno stanje pod kontrolom. Žalbeni navod da osuđeniku nije cijenjeno zdravstveno stanje u jednoj od presuda nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja jer je pravomoćnošću presude o objedinjenju kazni, kazna iz te presude prestala postojati kao samostalna. S tim u vezi, žalitelj pogrešno tumači institut tzv. neprave obnove kaznenog postupka, odnosno preinačenja pravomoćne presude bez obnove kaznenog postupka kada u žalbi tvrdi da je sud trebao ublažiti svaku pojedinačno utvrđenu kaznu iz pojedine pravomoćne presude, a posljedično tome i jedinstvenu kaznu. Naime, radi se o pravomoćno okončanim postupcima u kojima su donesene presude koje su izgubile svoju samostalnost jer su objedinjene tako da je osuđeniku ovosudnom presudom broj I Kž-Us-39/2023. od 6. travnja 2023. izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 18 godina. Stoga je jedino spomenuta jedinstvena kazna zatvora podložna ublaženju iz razloga novih okolnosti kojih nije bilo u trenutku izricanja pravomoćne presude ili sud za njih nije znao, a koje bi očito dovele do blaže osude, što je u skladu s dobro utemeljenom praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske i ovog suda – naveo je VKS u obrazloženju svoje odluke.

Objedinjena presuda na koju se Sanader žalio pravomoćna je od travnja 2023., nakon što mu je VKS djelomično uvažio žalbu na presudu Županijskog suda u Zagrebu iz prosinca 2022.  Županijski sud u Zagrebu mu je kazne izrečene za afere Fimi medija, Planinska i Ina-MOL bio objedinio na 18 godina i osam mjeseci zatvora, a VKS mu je tu jedinstvenu kaznu umanjio za osam mjeseci. 

–  Osuđenik je drugostupanjskom presudom osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 18 godina pri čemu mu je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 10. prosinca 2010. do 16. prosinca 2011., od 20. studenog 2012. do 23. srpnja 2014. te od 4. kolovoza 2015. do 25. studenog 2015., vrijeme provedeno u ekstradicijskom pritvoru od 10. prosinca 2010. do 18. srpnja 2011. te vrijeme provedeno na izdržavanju kazne od 24. srpnja 2014. do 4. kolovoza 2015. te od 4. travnja 2019. pa nadalje. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ocjenjuje kako prvostupanjski sud nije pravilno i dostatno cijenio značaj olakotnih okolnosti važnih za odmjeravanje jedinstvene kazne, ali samo onih olakotnih okolnosti koje su utvrđene u pravomoćnim presudama. Ostale olakotne okolnosti na koje osuđenik upire u žalbi ne mogu biti razmatrane niti su od značaja za izricanje jedinstvene kazne zatvora kod obnove kaznenog postupka- pojasnio je svoju odluku u travnju 2023.

Inače, protiv Sanadera se vodilo ukupno pet postupaka, koji su završili s tri osuđujuće i dvije oslobađajuće presude, s tim da jedna od tih oslobađajućih presuda još nije pravomoćna. Što se tiče objedinjenih kazni, za aferu Planinska osuđen je na šest godina zatvora, koliko je dobio i za aferu Ina-MOL, dok je za Fimi mediju osuđen na sedam godina zatvora. Oslobođen je za  HEP- DIOKI i Hypo, s tim da mu presuda za Hypo iz listopada 2022. još nije pravomoćna. To je za tu aferu bilo treće, ponovljeno suđenje. U zatvoru je po raznim osnovama do sada proveo devet godina, a uvjetni otpust može tražiti nakon dvije trećine izdržane kazne.

Priča o Ivi Sanaderu je i priča o (ne)sposobnosti hrvatskog pravosuđa i društva u cjelini da se ozbiljno i uistinu obračuna s korupcijom. Sanader je postao ogledni primjer te (ne)borbe, a dojam je da je zapravo i državi i svojoj stranci samo pokazao kako se korupcija – isplati. Sudski postupci  traju godinama, kazne su niske, a novac zarađen na korupciji država od osuđenih optuženika sporo oduzima. Protiv Sanadera se  u zadnjih 14 godina vodilo ukupno pet postupka, neki od njih i više puta, a osim zagrebačkog Županijskog suda, nešto su o svemu imali za reći i Vrhovni i Ustavni sud te Visoki kazneni sud. Bio je optužen u aferama Hypo, Ina-MOL, Planinska, Fimi media i HEP-DIOKI. U zbiru je osuđen na 19 godina zatvora, a on i njegova obitelj po tim presudama moraju vratiti 34 milijuna kuna. Za Planinsku  i HEP-DIOKI mu se sudilo jednom, za Fimi mediju i Ina MOL dvaput, a za Hypo triput. Prvu osuđujuću presudu u aferi Hypo i Ina-MOL i to pravomoćnu, srušio je Ustavni sud. Ustavne tužbe je podnosio zbog Ina – MOL-a; dvaput, jedna tužba mu je usvojena, jedna odbijena, Planinske; gdje mu je žalba odbijena te zbog Fimi medije, u kojoj o tužbi, koliko je poznato, još nije odlučeno.