Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) ispituje navode da su članovi pojedinih prosudbenih skupina za znanstvene projekte u sukobu interesa, odnosno da odlučuju o vlastitim znanstvenim projektima, izvijestio je jučer ministar Dragan Primorac. Rekao je to za saborskog aktualnog prijepodneva, odgovarajući na pitanje zastupnice nacionalnih manjina Zdenke Čuhnil, koja je ustvrdila da su predsjednici i članovi pojedinih prosudbenih skupina ujedno i nositelji projekata o kojima te skupine odlučuju. O tim kriterijama najbolje govore činjenice.

Trinaest članova
Prema “računici” dr. Tomislava Bracanovića s Hrvatskih studija, čiji projekt nije prošao, od 13 članova Nacionalnoga vijeća za znanost (NVZ) njih devet ujedno su i članovi raznih područnih znanstvenih vijeća i članovi prosudbenih skupina znanstvenih projekata kojima su odobreni vlastiti projekti. Od ukupno 57 osoba koje su članovi raznih područnih znanstvenih vijeća, ne računajući već spomenute članove NVZ-a, čak 52 osobe ujedno su članovi raznih prosudbenih skupina. Od toga njih čak 38 ima odobrene vlastite projekte koji će se financirati iz državnog proračuna. Svega četiri člana NVZ-a nije bilo članom nijednog područnog znanstvenog vijeća i nijedne prosudbene skupine, a samo pet članova raznih područnih znanstvenih vijeća nije bilo članom nijedne prosudbene skupine ni NZV-a. Primjerice, prof. Šimunu Anđelinoviću, članu NVZ-a kao i područnog vijeća za medicinu i biologiju, koji je inače i predsjednik te prosudbene grupe, odobren je projekt pod nazivom “DNA analiza ranosrednjovjekovne populacije s područja južne Hrvatske”. “Nisam bio u prostoriji kada se raspravljalo o mom radu, i to na temelju neovisne i temeljite recenzije. Sve je išlo po zakonu i mislim da pritom nismo previše pogriješili”, smatra Anđelinović. Ali to nije usamljen slučaj. Primorac je u Saboru jučer odgovorio da Ministarstvo ispituje takve navode, da će se eventualni sukob interesa u prosudbenim skupinama ukloniti te da će odgovarati oni za koje se utvrdi da su sudjelovali u recenzijama vlastitih projekata. Riječ je o rang-ljestvici objavljenih znanstvenih projekata za čije je financiranje u 2007. godini osigurano 142,5 milijuna kuna. Iako je početkom prošle godine MZOŠ upozoravao da se zbog velike prolaznosti projekata gubi na kvaliteti te je najavljeno uvođenje stroge selekcije i međunarodne recenzije, čak mjesec dana prije objave liste počele su kružiti priče kako stvari ipak ne idu po planu. “Strogom” selekcijom odabrano je 73 posto projekata, odnosno 738 od 1994, što je daleko od europskog prosjeka od 12 posto. Velika očekivanja znanstvena zajednica polagala je i u međunarodne recenzente, Mađare, Slovence i Austrijance, koji su trebali dati neovisne ocjene, ali prema posljednjim informacijama njihova je zastupljenost iznosila svega 30 posto.

Izlazili van
U intervjuu Poslovnom dnevniku iz studenoga na upit o navodnoj visokoj prolaznosti projekata ministar Primorac je tada odgovorio: “Nitko, pa ni ja, do današnjeg dana (29. studenoga, op. a.) nema točan uvid u sudbinu projekata osim prosudbene skupine. Struktura prosudbe je od ove godine potpuno drukčija i političke odluke su u ovom slučaju nemoguće. (…) Pomak prema kriterijima izvrsnosti postoji i on će se osjetiti pri početku financiranja 1. siječnja”, ustvrdio je tada Primorac. Inače, i sam državni tajnik za znanost Dražen Vikić Topić u medijima je ponavljao kako su oni čiji su projekti odobreni, a bili su članovi prosudbenih vijeća, izlazili van sa sastanaka dok se o njihovim radovima raspravljao. On je također nedavno u intervjuu dnevnim novinama izjavio da u MZOŠ-u nema sukoba interesa jer “su članove prosudbenih skupina izabrali NVZ i područna znanstvena vijeća. Kako je riječ o istaknutim znanstvenicima, moglo se očekivati da će njihovi projekti biti u vrhu rang-ljestvice i dobiti veća financijska sredstva. Pritom je zanimljivo pogledati kako su primjerice ”žrtvovana“ i tri projekta asistenata s Hrvatskih studija, među kojima je i onaj dr. Bracanovića, dok su oni redovitih profesora prošli bez izuzetka. ”Mi smo mladi i neafirmirani znanstvenici pa je bez obzira na naš mukotrpan trud bilo lakše odobriti projekte redovitih profesora unatoč animnozitetu koji inače među njima vlada“, smatra dr. Bracanović. Dr. Ivan Đikić: MZOŠ kupuje vrijeme i obmanjuje javnost i znanstvenike. Iz međunarodne perspektive dr. Ivana Đikića o ovakvim stvarima ne bi se trebalo raspravljati u Saboru, već bi se trebale riješiti prema znanstvenim i stručnim kriterijima, i to prije tri tjedna kada su uočene ovakve globalne greške. ”Jasno je da MZOŠ ne želi ništa riješiti nego samo kupuje vrijeme i obmanjuje javnost, a najviše znanstvenike, čekajući da se sve smiri i prođe. Nikakvih ozbiljnih istraga neće biti ako javnost i znanstvenici ne progovore kritično o konkretnim slučajevima”, smatra dr. Đikić.