U međuvremenu je policija i službeno podignula kaznenu prijavu protiv 15 osumnjičenih, tereteći ih za zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje službenih isprava i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga. Iako policija i tužiteljstvo za sada ne daju dodatne službene informacije o kaznenim djelima, neslužbeno se saznaje kako za sada istraga ide u tri donekle odvojena smjera, piše Novi list.

Prvi je onaj famozni IPO, inicijalna ponuda dionica Agrokora, koja se nikad nije dogodila, iako je pripremana gotovo šest godina. Koliko se može čuti, u ovom dijelu istražitelji za sada imaju najčistije dokaze, koje će biti izuzetno teško srušiti. Naime, Ivica Todorić i Agrokor su 3. siječnja 2011. godine potpisali Sporazum za prijenos troškova za IPO, u kojem se navodilo kako će Todorić nadoknaditi tvrtki sve troškove koji će nastati u svrhu slanja dionica u inicijalnu ponudu.

U sljedećih gotovo šest godina po toj osnovi zabilježeno je čak 2,26 milijardi kuna troškova, a transferi novca i računi pokazuju da je oko polovine tog iznosa potrošeno zapravo na privatne troškove. Tako se utvrdilo da je novac trošen na ljetovanja, ručkove, skupocjene poklone, a Novi list doznaje kako istražitelji imaju čvrste indicije kako je dio potrošen i na podmirenje privatnih kockarskih dugova. I dok to zapravo u konačnici i ne bi bio baš toliki problem da je Todorić pokrio troškove pri izlasku tvrtke na burzu, na kraju je zaključeno kako se neće ići u IPO, a lani 14. prosinca je i raskinut sporazum između Agrokora i tada još uvijek gazde. U uvjetima raskida navedeno je kako se Ivica Todorić jednostavno izuzima od naplate troškova, s obzirom na to da do IPO-a nije došlo. U ime Agrokora taj su raskid potpisali Todorićev sin Ante i zet Hrvoje Balent.

Drugi smjer je, kako smatraju istražitelji, naštimavanje dividende Agrokora čime se pogodovalo Todoriću, koji je time bio najveći dobitnik. Od 2009. godine, otkad postoje konsolidirana financijska izvješća Agrokora, isplaćeno je ukupno oko 700 milijuna kuna dividende, koja je uglavnom završila na računu Ivice Todorića. Pored članova uprave Agrokora u to doba, koje se tereti za nelegalna naštimavanja, u ovaj dio istrage su uključeni i Olivio Discordia i Sanja Hrstić iz Baker Tilly Hrvatske, koji su na kraju davali revizorski »pečat« na financijska izvješća.

Treći smjer je, koliko se može saznati, najkompliciraniji i u konačnici bi mogao uroditi i novim uhićenjima. Radi se o davanju zajmova Agrokora drugim pravnim subjektima, ali i pojedincima, davanju depozitarnih mjenica koje su bile zapravo oblik gotovinskog kredita, odnosno u konačnici, kako istražitelji smatraju, izvlačenjem novca iz Agrokora kroz ovakve novčane transfere.

Novih uhićenja bi moglo biti jer policija i Županijsko državno odvjetništvo u nastavku svoje istrage provjeravaju i kakve su bile uloge odgovornih osoba iz tih drugih poduzeća koja su se služila tim novcem. U spisu već postoje svjedočenja koja govore kako su za takve transfere iz riznice Agrokora ovlašteni bili otac i sinovi Todorić te Tomislav Lučić, piše Novi list.