Birači s prebivalištem u Hrvatskoj kojima je istekla osobna iskaznica ubuduće više ne bi trebali pribavljati tzv. plavu potvrdu kako bi mogli glasati. Vlada je u petak u saborsku proceduru uputila novi Zakon o registru birača kojim se ukida dosadašnja razlika između registra i popisa birača te uvodi jedinstvena evidencija birača.

REBALANS PRORAČUNA

Više od 600 milijuna za mirovine, plaće i naknade: Rebalans donosi 745 milijuna eura novih rashoda

Ključna promjena znači da će osoba koja ima evidentirano prebivalište u Hrvatskoj moći ostvariti biračko pravo neovisno o tome je li joj osobna iskaznica važeća, bez dodatnog odlaska po plavu potvrdu na izborni dan.

Na parlamentarnim izborima 2024. izdane su 7.642 plave potvrde, a Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije procjenjuje da je za njihovo izdavanje bilo potrebno gotovo 900 sati rada službenika u samo jednom danu.

Ukida se razlika između registra i popisa birača

Prema sadašnjem sustavu, registar birača trajna je službena evidencija svih birača, dok se za svake pojedine izbore nakon njegova zatvaranja izrađuje popis birača.

Novi zakon ukida tu dualnost.

Vodit će se jedinstveni registar birača koji će se prije izbora i dalje zaključavati kako bi se utvrdio točan broj birača na pojedinom području, ali više se neće izrađivati zaseban popis birača na dosadašnji način.

Upravo je razlika između registra i popisa bila razlog zbog kojeg su birači s prebivalištem u Hrvatskoj i isteklom osobnom iskaznicom na izborni dan morali tražiti potvrdu kojom dokazuju pravo na glasovanje.

Plave potvrde odlaze, ali žute ostaju

Ukidanje plavih potvrda ne znači da će birači automatski moći glasati na bilo kojem biračkom mjestu u Hrvatskoj.

vrhunski meni

Gurmanski izlazak za dvoje više ne mora stajati bogatstvo

promo

Poduzetnicima ne treba uvijek veliki kombi. Važnije je koliko prostora stvarno mogu iskoristiti

Birači koji žele glasati izvan mjesta svojeg prebivališta i dalje će morati napraviti odgovarajuću prijavu prije izbora.

Ostaje i potvrda za glasovanje izvan mjesta prebivališta, poznata kao žuta potvrda.

Novost je da će se zahtjev za njezino izdavanje moći podnijeti bilo kojem nadležnom upravnom tijelu za registar birača, neovisno o prebivalištu birača.

Zahtjevi povezani s promjenom mjesta glasovanja, prethodnom ili aktivnom registracijom i drugim promjenama u vrijeme izbora i dalje će se morati podnijeti najkasnije 10 dana prije izbora.

Što se mijenja za Hrvate bez prebivališta u Hrvatskoj?

Za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj aktivna registracija ostaje.

Za njih se zadržava i mogućnost izdavanja potvrde za glasovanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima na izborni dan, kako bi mogli ostvariti biračko pravo ako prethodno nisu aktivno registrirani pod uvjetima propisanim zakonom.

Novi zakon zato ne ukida sve postupke registracije birača, nego prvenstveno pojednostavljuje položaj birača s prebivalištem u Hrvatskoj koji su dosad zbog nevažeće osobne iskaznice ispadali iz zaključenog popisa birača.

Odjava prebivališta neće značiti brisanje birača

Zakon uvodi i mogućnost deaktivacije pojedinog upisa.

Ako osoba odjavi prebivalište, a ne prijavi novo, njezin upis može biti označen kao neaktivan.

To ne znači brisanje iz registra niti gubitak biračkog prava. Upis se ponovno aktivira nakon što se podaci urede i ispune propisani uvjeti.

Više podataka o biračima bit će javno dostupno

Predviđa se i objava otvorenih statističkih podataka iz registra birača.

Na portalu otvorenih podataka trebali bi biti dostupni podaci poput broja birača po općinama, gradovima i županijama te njihove prosječne dobi.

Riječ je o zbirnim podacima, a ne javnoj objavi osobnih podataka pojedinačnih birača.

Građani će istodobno zadržati mogućnost uvida u vlastite podatke upisane u registar.

Većina promjena trebala bi se odvijati automatski

Jedan od razloga donošenja potpuno novog zakona je i tehnološka zastarjelost postojećeg sustava.

Prema obrazloženju Ministarstva, sadašnja aplikacija ne odgovara suvremenim zahtjevima interoperabilnosti, otežava istodobno provođenje različitih izbora i ograničava daljnju digitalizaciju.

Nova aplikacija trebala bi koristiti Državnu sabirnicu za razmjenu podataka između državnih evidencija u realnom vremenu.

Time bi se veći dio upisa i promjena podataka u registru trebao obavljati automatski, uz manje ručnog rada službenika.

Predviđena je i daljnja digitalizacija zahtjeva putem sustava e-Građani.

Prijedlog zakona nakon današnje odluke Vlade ide u Hrvatski sabor, koji ga tek treba raspraviti i donijeti.