Za tradicionalne vinoljupce tu nema dileme, oni u tome neće sudjelovati. Ipak, bezalkoholna vina polako ulaze i na hrvatsko tržište i baš poput velikih europskih proizvođača, koji pad prodaje klasičnih vina nadomještaju bezalkoholnim alternativama, hrvatski vinari počinju pratiti nove trendove.
A istarski vinari prvi su zakoračili na to brzorastuće tržište. Javnosti je početkom svibnja na sajmu vina Vinistra prvi prezentirao svoje bezalkoholno vino od malvazije vinar Ivan Damjanić, dok je porečka Agrolaguna napravila ključni komercijalni korak i prva plasirala svoje tri etikete takvih vina u redovnu prodaju. Ovaj iskorak istarske vinske scene otvara i potpuno novo poglavlje hrvatskog vinarstva.
Proces obavlja u Italiji
Glavni izazov, reći će Istrijani, bilo je očuvati kvalitetu vina i nakon odvajanja alkohola.
“Proizvodnja bezalkoholnog vina zahtjevnija je i skuplja od proizvodnje tradicionalnog vina jer ono prolazi sve ključne faze klasične proizvodnje vina, od vinograda do podruma, a zatim i dodatni tehnološki korak uklanjanja alkohola. Dakle, polazište nije drugačiji ili jednostavniji proizvod, nego pravo vino koje se proizvodi od kvalitetne sirovine, fermentira i razvija u podrumu, nakon čega slijedi proces dealkoholizacije”, ističu u Agrolaguni. Kvaliteta grožđa i vina posebno je važna u ovoj proizvodnji jer se nakon uklanjanja alkohola još jasnije vide aromatika, svježina, struktura i balans samog vina, zbog čega je i potrebno krenuti od vrhunske sirovine. I sama tehnologija uklanjanja alkohola mora biti dovoljno napredna da se alkohol izdvoji uz što manje gubitke aroma i ostalih ključnih svojstava vina što, dodaju, dodatno utječe na složenost i trošak proizvodnje.

“U konačnici, bezalkoholno vino nije jeftinija varijanta vina, već proizvod koji zahtijeva kvalitetnu sirovinu, enološko znanje, pažljiv odabir tehnologije i dodatan proizvodni proces kako bi se potrošaču ponudilo vinsko iskustvo bez alkohola, ali bez kompromisa u kvaliteti”, ističu u Agrolaguni, za koju su nakon početnih analiza proizvodni timovi Agrolagune i Badela 1862 istraživali različite tehnologije uklanjanja alkohola, a na razvoju finalnog proizvoda radili njihovi enolozi Josip Barišić i Dubravko Ćuk. Proizveli su tri bezalkoholna vina pod nazivom Riviera – bijelo, roze i crno, a zadovoljni su što su prve reakcije onih koji su ih testirali pozitivne, osobito u dijelu aromatike, svježine i zadržavanja prepoznatljivog vinskog profila.
“Riviera nije namijenjena tome da zamijeni klasična vina, već da otvori dodatnu mogućnost za prilike i potrošače kod kojih alkohol nije izbor”, ističu u Agrolaguni.
Damjanić će u prodaju svoju malvaziju bez promila alkohola staviti za mjesec dana jer se u ovoj fazi proces dealkoholizacije odvija u Italiji. Strojevi za taj postupak su, objašnjava, preskupi da bi u ovoj fazi razvoja tržišta investirali u njegovu nabavku, pa su se, kao i mnogi vinari u drugim europskim zemljama, odlučili koristiti usluge uklanjanja alkohola iz vina.
“Osim toga, tržište se mijenja brzo, treba se prilagoditi, ali i trendovi su neizvjesni i brzo se mijenjaju”, kaže Damjanić. Ne krije da osobno ostaje ljubitelj vina kakvo smo do sada pili, ali prati kretanja na globalnom i posebice europskim tržištima te je svjestan važnosti brzog uključivanja u ovu tržišnu nišu i zauzimanja pozicije prije drugih.
O njezinu porastu govore podaci ‘specijaliste’ za ispitivanja tržišta Grand View Researcha, po kojemu je globalno tržište bezalkoholnog vina u 2025. vrijedilo je oko 2,54 milijarde dolara, a procjena je da bi do 2033. moglo dosegnuti 5,28 milijardi, uz prosječnu godišnju stopu rasta od oko 10 posto. Na hrvatskom tržištu ta je niša tek u ranoj fazi razvoja, ali u Agrolaguni vide prostor za rast, posebice kod mlađih potrošača, koji su otvoreniji prema novim kategorijama i trendu “mindful drinkinga” (svjesnog pijenja), ali i kod šire publike, uključujući vozače, trudnice, rekreativce i sve one koji žele uživati u vinskom iskustvu bez alkohola. Vjetar u leđa zasigurno će dati i turizam, zbog dolaska posjetitelja iz zemalja u kojima se to tržište snažnije razvija.
Količina bezalkoholnog vina koju je Agrolaguna izbacila u svojoj prvoj godini, inače, nije uopće zanemariva, dapače, a njome se upravo pokazuje da u toj vinskoj niši prepoznaju potencijal i spremni su predvoditi njezin razvoj u Hrvatskoj. U prvoj seriji, naime, proizveli su 25 tisuća litara bezalkoholnih vina, čime će napuniti više od 33 tisuće butelja. Najveći dio čine bijelo i roze, dok je crno proizvedeno u manjoj količini. Taj omjer, pojašnjavaju, prati i trenutačne potrošačke navike u kategoriji bezalkoholnih vina u kojoj potrošači zasad češće posežu za svježijim, laganijim i aromatičnijim stilovima. Damjanić kaže kako su njegove količine neusporedivo manje, uostalom on je i manji proizvođač, a u ponudi će imati samo malvaziju, koja je i baza njegovog vinskog podruma.
Značajan prostor za rast
U narednim godinama u Agrolaguni računaju da će povećavati proizvodnju bezalkoholnih vina, u skladu s razvojem tržišta.
“Prva, premijerna količina predstavlja naš početni planski iskorak u novu kategoriju i temelj za njezino daljnje pozicioniranje na hrvatskom tržištu. Budući da je riječ o prvom hrvatskom bezalkoholnom vinu i kategoriji s kojom se potrošači tek upoznaju, smatramo da postoji značajan prostor za rast, osobit kako se budu širile prilike konzumacije i dostupnost proizvoda u relevantnim prodajnim i ugostiteljskim kanalima”, naglašavaju u Agrolaguni.
U ovom trenutku njihova bezalkoholna vina već se nude putem službenog Agrolaguna web shopa po cijeni od 14,99 eura, a u za plasman u ovoj fazi najboljim ocjenjuju kanale u kojima potrošači traže kvalitetnije i inovativne proizvode, dakle vinoteke i specijalizirana maloprodajna mjesta te HoReCa kanal, zbog potencijala koji ova klasa vina ima u ugostiteljstvu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu