Prije ljetne stanke Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s institucijama u sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova organiziralo je u Puli još jedno informativno-edukativno događanje Regionalni dani EU fondova. S ciljem informiranja šire javnosti o mogućnostima financiranja iz fondova EU i jačanja regionalnoga razvoja te cjelokupnog društvenog i gospodarskog rasta Hrvatske, organizirana su stručna predavanja i radionice, a kao središte događaja organiziran je i panel o razvoju i potencijalu Grada Pule u korelaciji s europskim fondovima. Kako je na samom početku napomenuo državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i EU fondova Velimir Žunac Hrvatska povlači dovoljno sredstava, a da je tome tako govori i činjenica da smo raspisali 92 posto natječaja te da je ugovoreno projekata u vrijednosti od 7,4 milijardi eura odnosno 69% dodijeljenih sredstava. EU fondovi su tako sredstvo pomoću kojih poduzetnici i građani uspješno ostvaraju ciljeve i unapređuju svoje poslovanje.

Kada je riječ o Puli, govorimo o cijelom nizu ugovorenih projekata koji su upravo zahvaljujući potencijalu europskoga novca uspjeli unaprijediti i dalje unaprjeđuju kvalitetu života njihovih građana.

‘’Grad Pula je od pristupa Hrvatske Europskoj uniji prepoznao potencijal povlačenja sredstava iz Europskih fondova, a oko 30 projekata je kroz povučena sredstva i realizirano. Primarno smo usmjereni na projekte koji se tiču kvalitete života naših sugrađana, a to su projekti kao što je Centar za zbrinjavanje otpada, izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže čiji je cilj spojivost iznad 90% u Puli, kao i primjerice nabava autobusa na prirodni stlačeni plin koji će poboljšati uslugu javnog prijevoza građana’’, rekao je zamjenik gradonačelnika Grada Pule Robert Cvek.

U dobroj sinergiji s Istarskom razvojnom agencijom, gradovi unutar županije uspijevaju motivirati građane na suradnju i istraživanje mogućnosti koje donosi poduzetništvo, ali i EU fondovi. Da je poduzetništvo u gradu zastupljeno i da se do izvora financiranja zaista može doći govori i činjenica da je IRA do sada provela 16 poticajnih kreditnih linija s preko 1000 poticajnih kredita, a ako govorimo o novčanim iznosima, možemo govoriti o preko 650 milijuna kuna kredita koji su osnažili poduzetništvo na području Grada Pule i cijele Istarske županije. Kako navodi direktor Istarske razvojne agencije Boris Sabatti zadnju kreditnu liniju su brzo zatvorili zbog velike navale sa 100 zahtjeva u samo 7 dana, a tome je pridonijela i kamata od 0,9 posto.

‘’U Puli postoje 3 inkubatora, a od toga su dva od Istarske razvojne agencije te jedan sveučilišni studentski inkubator. Do sada smo inkubirali 65 startupova i osim što svi uspješno egzistiraju na tržištu, neki rade i na globalnoj razini. Nastavno na priču o europskim fondovima, radimo na edukacijama za poduzetnike i javni sektor koje je do sada pohađalo preko 12.000 ljudi. Važno je da su poduzetnici educirani o mogućnostima, a mi danas sve edukativne programe financiramo iz strukturnih fondova Europske unije. Nadalje, otvorili smo centar za istraživanje materijala Metris čija je investicija financirana iz fondova Europske unije. S druge strane, za one najmlađe otvorili smo Centar za popularizaciju znanosti, a osim ovih IRA je provela preko 50 projekata sufinanciranih iz projekata Europske unije’’, dodao je Sabatti.

Iznimni gospodarski rezultati smještaju ih na drugo mjesto u Hrvatskoj, a mali gradski proračuni se aktivnostima Ministarstva regionalnoga razvoja i EU fondova okrupnjavaju.

‘’Županijska uprava, IRA i mi kao Regionalni koordinator trebali bismo postizati definirane ciljeve, a sljedeće godine moramo planirati i nove ciljeve za sljedeću financijsku perspektivu. Zadovoljni smo postignutim rezultatima te u novoj perspektivi želimo raditi na još nekim temama, kao što su inovacije, tehnologije i zaštite okoliša. Prvi cilj nam je i nadalje raditi na konkurentom gospodarstvu, a naravno ulagati i u učinkovite ljudske potencijale te razvijati obrazovni sektor. Imamo veliki projekt povećanja kapaciteta studentskog centra u iznosu 58 milijuna kuna, povukli smo sredstva za asistente u nastavi, a upravo provodimo i projekte energetske obnove škola. Nismo zaboravili ni ruralna područja na kojima je ugovorena izgradnja čak 13 vrtića. Osim toga, nekim projektima želimo zaštititi i staviti u funkciju naše lokalitete, a jedan od njih je i razvijanje unaprjeđenja krškog područja Ćićarije, valorizaciji prirodne vrijednosti tog područja te njegovo stavljanje u funkciju općeg društvenog i gospodarskog razvoja’’, nadovezala se privremena ravnateljica JU Regionalni koordinator Istarske županije za europske programe i fondove Patrizia Bosich.

Kvalitetna sinergija ogleda se na rezultatima, a Istarska županija je prema riječima Ivane Dragišić iz Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i europske poslove Istarske županije povukla 1,7 milijardi kuna za razdoblje 2014.-2020.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

‘’Važno je naglasiti i da smo mi fondove koristili odmah po ulasku Hrvatske u Europsku uniju, ali i kroz pretpristupne programe. Smatram da nije uvijek zahvalno govoriti o brojkama, a praksa nam govori i da su manje izdašni projekti polučili velike rezultate. Ako se želimo osvrnuti na Istarsku županiju kao korisnika EU sredstava, danas mogu reći da možemo biti zadovoljni što smo naše proračune i razvojne dokumente sagledavali tako što smo ključne projekte uvijek pokušali barem djelomično isfininacnirati iz EU fondova’’, rekla je Dragišić.

Istra je puno više od gradova, a ako se osvrnemo na njen teritorij govorimo o 98,5 posto ruralnog područja. Jasenka Kapuralin iz Agencije za ruralni razvoj Istre ističe kako je ista osnovana s ciljem povezivanja javnog i privatnog sektora, a zadaća im je implementacija projekata u ruralnom prostoru Istarske županije.

‘’Djelujemo tamo gdje privatnici i poljoprivrednici nemaju ekonomskog interesa da to odrade sami. Kada je riječ o Europskim projektima, implementirali smo više od 20 projekata u vrijednosti višoj od 3 milijuna eura. Cilj osnivanja bila je između ostalog i zaštita i valorizacija autohtonih pasmina Istarske županije, a europskim projektima pokušavali smo poticati one aktivnosti za koje nije bilo sredstava. Uspjeli smo, mogu slobodno reći, spasiti naše autohtone pasmine i poraditi na infrastrukturi. Napravili smo dvije štale za istarsko govedo i osnovati gastronomski edukacijski centar na Gortanovom brijegu. Uvidjeli smo problematiku edukacije turističko-ugostiteljskog osoblja, krenuli s jednodnevnim edukacijama, a na koncu sve s ciljem promocije i valorizacije naših autohtonih proizvoda. Ono što nam je konačni cilj zbog kojeg nam je autohtonost bitna je zadržavanje stanovništva na selu. Proizvod tako dobiva na dodanoj vrijednosti, a poljoprivredniku omogućavamo da živi od svog rada. Ovim aktivnostima želimo probuditi svijest potrošača da konzumiraju lokalno te ponukati turiste da posjete i ruralna područja’’, dodala je Kapuralin.

Da OPG-ovi zbilja prepoznaju važnost korištenja EU fondova potvrdio je Dorian Siljan, predsjednik udruge ekoloških proizvođača Istre i mladi poljoprivrednik. Kako je sredstva uspio povući tek iz trećeg pokušaja smatra da se neki administrativni koraci imaju potencijala mijenjati. Koristio je potpore za mlade poljoprivrednike u mjeri 6.1.1.

Da EU fondovi i uopće kontekst sufinanciranja imaju svoj smisao otkrila je i Irena Jurčić iz Ministarstva predavanjem na temu Programa integriranih teritorijalnih ulaganja kojih je korisnik i grad Pula, a Gordan Terzić iz HAMAG BICRO-a proveo je prisutne kroz najčešće greške prilikom predaje projektne prijave i ključne točke u provedbi projekata. Govorio je i o financijskim instrumentima za poljoprivredu i ruralni razvoj, a radionicom o pisanju projektnih prijedloga i dobivanju sredstava iz EU fondova za male i srednje poduzetnike Kristian Korunić iz Moneo savjetovanja riješio je sve eventualne nedoumice koje su prisutni imali.