Bliži se pola godine otkako je u nevremenu na sjevernom Jadranu potonula Ivana D, jedna od platformi nacionalne naftne kompanije Ine, a čelična konstrukcija još nije izvučena s morskog dna.

Locirana je nedugo nakon smirenja oluje, no hoće li i kada biti podignuta, još je nema odgovora budući da istraga o ovom slučaju koju provode nadležne državne institucije nije okončana.

Mali udio u proizvodnji

Ono što je sigurno, a potvrđuju to u Ini, jest da, neovisno o rezultatima te istrage, ponovna aktivacija platforme Ivana D nije opcija koju se razmatra. Platforma je u funkciji već 20 godina i kapacitet prirodnog plina za daljnju eksploataciju već je smanjen toliko da prema Ininim procjenama nije izgledan povrat ulaganja.

O samim detaljima i brojkama vezanih uz ovaj slučaj u Ini ne govore, tek ukazuju na financijsko izvješće o poslovanju u prvom tromjesečju 2021., u kojem se pojašnjava da je došlo do pada proizvodnje prirodnog plina na Jadranu, a što je bio prvenstveno rezultat povećanog udjela vode u proizvodnji i izostanka proizvodnje na platformi Ivana D na polju Ivana.

Sama proizvodnja platforme Ivana D, dodaju u odgovoru iz Ine, predstavljala je malen udio u ukupnoj proizvodnji ugljikovodika. S financijskog aspekta, za državu i Inu nema dramatičnih promjena, jer Ina plaća koncesiju za cijelo istražno polje Ivana, neovisno o broju bušotina, dok je varijabilni dio naknade vezan uz količinu godišnje proizvodnje.

Po pitanju osiguranja otrgnute platforme iz Ine još uvijek ne iznose detalje, s obzirom da je istraga u tijeku.

Platforma visine 17 metara iznad mora, koja je usidrena 40 metara do morskog dna i teška više od 300 tona, izgrađena je u brodogradilištu Viktor Lenac 2000., uz sigurnosno jamstvo na 20 godina, a bila je uredno servisirana i testirana, ispunjavala sve predispozicije za izdržavanje nevremena i oluja poput ove u kojoj je bila otrgnuta.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Kako je došlo do njezina odvajanja i tko će preuzeti financijski teret nastale štete, te podizanja i zbrinjavanja čelične konstrukcije još uvijek je, dakle, nepoznanica.

‘Redovno je održavana’

“Istraga o točnim razlozima puknuća pilota kojima je platforma Ivana D bila pričvršćena za morsko dno provodi se u koordinaciji s mjerodavnim tijelima i ona je u tijeku. Lokacija se redovito pregledava te i dalje nema nikakve opasnosti za okoliš i pomorski promet.

O ishodu istrage pravovremeno ćemo obavijestiti javnost”, kratko poručuju iz Ine. Napominju tek da se održavanje može isključiti kao uzrok ovog događaja, jer je Ivana D bila redovno održavana i pod inspekcijskim nadzorom.

“U listopadu 2020. obavljen je posljednji koordinirani inspekcijski nadzor odobalnog eksploatacijskog objekta Ivana D te je objekt radio uz valjanu Svjedodžbu o sigurnosti za rad. Pregled podvodnog dijela Ivane D napravljen je 2018. , uz prisutnost inspektora Hrvatskog registra brodova”, poručuju iz Ine.

No, netom prije slučaja s Ivanom D Ina je u suradnji s talijanskim Edisonom na eksploatacijskom polju Izabela na Jadranu imala potvrdnu bušotinu Irena 2 jug, s rezervama koje nekoliko puta nadmašuju štetu nastalu potonućem Ivane D.

To je u priopćenju za javnost i prije incidenta bilo komunicirano kao važan događaj jer je riječ o prvoj odobalnoj bušotini koja je izbušena nakon pet godina.

Ini je i dalje u prvom planu zaštita okoliša, koja, tvrde, nije ni bila dovedena u pitanje zbog automatske aktivacije sigurnosnih sustava, te i dalje ne predstavlja rizik, a zbog dubine na kojoj se nalazi platforma, ne ugrožava ni promet brodovima.

Dok će dekomisija biti tema nakon što se okonča istraga uzroka incidenta, s lokalnih razina čuju se i prijedlozi da bi dobra ideja bila zadržati ju na dnu, jer bi se tako napravio umjetni podvodni greben, kakve se radi očuvanja bioodrživost učestalo postavlja upravo potapanjem starih brodova i raznih olupina.