Nakon što je u prva tri mjeseca 2024. došlo do zastoja usporavanja inflacije, u travnju i svibnju godišnji se rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj vratio na silaznu putanju.

Prva procjena državnih statističara, doduše, pokazuje da je opća razina cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju i tijekom svibnja blago porasla (mjesečni rast od 0,1 posto), ali zahvaljujući tzv. baznom učinku godišnja je stopa time usporila s travanjskih 3,7 na 3,3 posto.

Prema harmoniziranom indeksu (HICP), kao mjeri inflacije koja ima nešto širi obuhvat od nacionalnog indeksa i koja se koristi u usporedbama s drugim zemljama EU, stopa inflacije je nešto viša, a prošli mjesec spustila se s 4,7 na 4,3 posto.

Fiskalizirano 3,5 mlrd. eura
Kako je u isto vrijeme u ostatku eurozone došlo do blagog ubrzanja (s 2,4 na 2,6%), razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u svibnju se smanjila.

S usporavanjem rasta cijena i nominalni pokazatelji potrošnje bilježe umjerenije stope rasta. Najbrži indikator kretanja potrošnje su podaci Porezne uprave o fiskaliziranim prometima poduzetnika. Najnovije brojke kažu da su u svibnju karticama ili gotovinom obveznicima fiskalizacije iz svih djelatnosti plaćeni računi vrijedni više od 3,57 milijardi eura.

U odnosu na isti mjesec prošle godine to je 8,9 posto veći promet, s tim da je broj računa bio nešto manji nego u lanjskom svibnju. Sve u svemu, rast prometa i dalje je u nemaloj mjeri i rezultat viših cijena u 2023.

O pečatu usporavanja inflacije, pak, ponešto govore i nešto veće stope rasta prometa kad se uspoređuje ukupan fiskalizirani promet od početka godine s istim lanjskim razdobljem. Do kraja ovogodišnjeg svibnja ukupna vrijednost izdanih računa dosegnula je 15,1 milijardu eura ili 13 posto više nego lani, pri čemu je broj računa povećan za 3,3 posto.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Usporedbe radi, lanjska petomjesečna vrijednost fiskaliziranog prometa od 13,3 milijarde eura u odnosu na usporedivo razdoblje prethodne godine obilježene rastućom inflacijom značila je čak 20-postotni rast nominalnog prometa. Najveći dio fiskaliziranog prometa ostvaruje se u sektoru trgovine, na koju otpada 11,2 milijarde ili 70-ak posto vrijednosti izdanih računa u 2024.

Stiže sezona
Ugostiteljstvo je segment koji i dalje bilježi natprosječan rast. Do kraja svibnja poduzetnici u turističko-ugostiteljskim djelatnostima putem fiskalnih uređaja prijavili su 1,81 milijardu eura vrijednosti izdanih računa, što je 29 posto ili 410 milijuna eura više nego prošle godine.

S približavanjem glavne turističke sezone i fiskalizirani prometi znatno rastu što je najizraženije u jadranskim županijama. Trenutno stanje pokazuje da od ukupno 15,1 milijardu eura prometa u prvih pet mjeseci na Grad Zagreb otpada gotovo četiri milijarde.