U lipnju 2025. godine indeks potrošačkih cijena (CPI) u Hrvatskoj porastao je za 3,7 posto u odnosu na prethodnu godinu i 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, što označava treće uzastopno ubrzanje godišnje inflacije i svrstava Hrvatsku među zemlje s najvećom inflacijom u eurozoni. Slovenija je, nasuprot tome, zabilježila umjereniji porast CPI-ja od 2,2 posto u odnosu na prethodnu godinu i 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, poglavito potaknut sezonskim kretanjima u kategorijama vezanim uz turizam i hranu.
“Unatoč ovom kratkoročnom poticaju, inflacija u Sloveniji ostaje stabilna i usklađena s normama eurozone, s vrlo malim odstupanjem između CPI-ja i HICP-a”, pišu analitičari Intercapitala.
Utjecaj turizma
kad je riječ o Hrvatskoj, prema konačnim podacima CPI-ja Državnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene porasle su za 3,7 posto u odnosu na prethodnu godinu u lipnju 2025., nakon 3,5 posto u svibnju. Na mjesečnoj razini cijene su porasle za 0,3 posto, uz pritisak na rast usluga, hrane i energije. Usluge su ostale dominantan doprinos, s porastom od 6,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je odraz snažne domaće potražnje i početka glavne sezone. Cijene hrane, pića i duhana porasle su za 5,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su cijene energije porasle za 3,0 posto. Neprehrambena industrijska roba (isključujući energiju) ostala je jedina deflacijska komponenta, s padom od 0,4 posto. Na mjesečnoj razini cijene usluga porasle su za 1,0 posto, dok su hrana i energija porasle za 0,3 posto.
Ministarstvo financija i dalje stoji pri svojoj projekciji da će prosječna stopa inflacije za 2025. iznositi 3,0 posto. Ako je to slučaj, trebali bismo očekivati određeno ublažavanje u drugoj polovici godine, nakon ovih trenutnih povišenih rezultata. “Ali ta pretpostavka ovisi o tome hoće li se domaća potražnja usporiti, a u ovom trenutku ne vidimo mnogo dokaza za to.”, poručuju iz Intercapitala. Naravno, početak glavne turističke sezone značajno doprinosi trenutnim brojkama inflacije. Podaci s obale su solidni, više fiskaliziranih prihoda, jači promet i vidljivo više turista u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Ipak, postoje znakovi da bi moglo doći do određenog hlađenja. Od ovog mjeseca nadalje, pristup kreditima postao je restriktivniji zbog novih mjera koje je uvela Hrvatska narodna banka. Ovi stroži kriteriji kreditiranja mogli bi početi ograničavati potrošnju kućanstava. Indeks potrošačkih cijena u Sloveniji porastao je za 2,2 posto u odnosu na prethodnu godinu u lipnju 2025., u usporedbi s 1,5 posto u istom mjesecu prošle godine. Na mjesečnoj razini inflacija je iznosila 0,8 posto. Kao što se i očekivalo, ubrzanje je uglavnom bilo sezonsko. Cijene paket aranžmana porasle su za 9,1 posto mjesečno, pridonoseći 0,4 postotna boda mjesečnoj brojci, dok su cijene hrane porasle za 1,2 posto, dodajući još 0,2 postotna boda.
Hrana i bezalkoholna pića zabilježili su međugodišnji porast od 6,7 posto, doprinoseći 1,2 postotna boda ukupnoj stopi inflacije. Restorani i hoteli slijedili su s porastom od 5,0 posto, pridonoseći 0,4 postotna boda. Alkohol i duhan, zdravstvo te rekreacija i kultura dodali su po 0,2 postotna boda. U prvoj polovici 2025. cijene su porasle za 2,6 posto, što je nešto više od 2,3 posto zabilježenih u istom razdoblju prošle godine. Najsnažniji rast zabilježen je u rekreaciji i kulturi, koji su porasli za 8,4 posto.
Podaci potvrđuju da Slovenija ostaje u uravnoteženom okruženju inflacije. Kratkoročno, pritisci na tržište su vidljivi, ali strukturno nema naznaka pregrijavanja ili trajnog pomaka cijena.
Strukturna razlika
“Razlika između Hrvatske i Slovenije naglašava rastuću fragmentaciju dinamike inflacije. Hrvatska i dalje doživljava trajnu, strukturno potaknutu inflaciju, koju podržava snažan rast plaća, otporna domaća potražnja i intenzivirana turistička aktivnost. Slovenija, u usporedbi s tim, pokazuje cikličniji i sezonski uvjetovan obrazac inflacije, s temeljnim trendovima koji ostaju relativno dobro usidreni. Ova razlika nije samo privremena, već sve više strukturna i vjerojatno će oblikovati način na koji svako gospodarstvo reagira na daljnje političke poteze i makro promjene u nadolazećim tromjesečjima”, zaključuju analitičari Intercapitala.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu