U siječnju je u Hrvatskoj inflacija dosegnula 5,2 posto na godišnjoj razini, što je manja stopa rasta potrošačkih cijena nego što se očekivalo, ali najviša u više od četiri godine, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Prema podacima DZS-a, u siječnju su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na prosinac prošle godine za 0,1 posto, dok su u odnosu na lanjski siječanj porasle za 5,2 posto.

To predstavlja ubrzanje inflacije, s obzirom da je mjesec dana prije iznosila 4,7 posto na godišnjoj razini, što je posljedica ukidanja nulte stope PDV-a početkom godine i rasta cijena energenata.

Ujedno, inflacija od 5,2 posto najviša je od listopada 2008. godine, kada je iznosila 5,9 posto.

Premda visoka, to je nešto niža stopa inflacije nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da su u siječnju potrošačke cijene porasle za 5,6 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 4,8 do 5,9 posto.

„Uz učinak baznog razdoblja, odnosno razmjeno niskih stopa inflacije do svibnja 2012., snažniji inflatorni pritisci i dalje su uglavnom generirani prošlogodišnjim rastom administrativno utvrđenih cijena (električne energije i plina u svibnju) te rastom cijena prehrane, koje su bile pod utjecajem ljetne suše i prelijevanja negativnih cjenovnih kretanja s međunarodnih tržišta. Ipak, izgledno je da dolazi i do odgođenog prelijevanja bitno snažnijeg rasta proizvodačkih cijena, odnosna cijena troškova proizvodnje iz prethodnih razdoblja, na krajnjeg potrošača. Naime, ako iz indeksa potrošačkih cijena izuzmemo cijene energije, godišnja stopa rasta iznosila je 3,6 posto, a ako uz energiju izuzmemo i prehranu, potrošačke su cijene porasle za 2,1 posto godišnje, što predstavlja ubrzanje rasta cijena“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

U siječnju su, u odnosu na prethodni mjesec, cijene dobara ostale nepromijenjene, dok su cijene usluga porasle za 0,7 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u siječnju su, u odnosu na prosinac, najviše porasle cijene komunikacija, 1,8 posto, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića, u kojima su uključene cijene svježeg voća i povrća, ojačale 1,5 posto.

Slijede cijene zdravstva s rastom od 1,1 posto, pa cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, što uključuje i centralno grijanje, koje su porasle 0,7 posto.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

Cijene ostalih dobara i usluga ojačale su 0,3 posto, dok su cijene alkoholnih pića i duhana, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja porasle blagih 0,1 posto.

Istodobno su cijene prometa, koje uključuju cijene goriva za osobna vozila, ostale nepromijenjene na mjesečnoj razini, kao i cijene rekreacije, kulture, obrazovanja te ugostiteljskih usluga.

U siječnju su, u odnosu na prethodni mjesec, pale samo cijene odjeće i obuće, i to za 9,8 posto, što je posljedica sezonskog sniženja cijena.

Slaba potražnja ublažava rast cijena

Na godišnjoj su razini najviše, 14,3 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva. S rastom od 6,2 posto slijede cijene prehrane i bezalkoholnih pića, dok su cijene alkoholnih pića i duhana porasle za 5,0 posto.

Cijene zdravstva ojačale su 3,4 posto, a s rastom od 2,8 posto slijede cijene rekreacije i kulture, cijene pokućstva i opreme za kuću, kao i ostalih dobara i usluga.

U segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobna vozila, cijene su na godišnjoj razini porasle za 2,7 posto, dok su cijene ugostiteljskih usluga ojačale za 2,5 posto.

Cijene komunikacija porasle su u siječnju, u odnosu na isti lanjski mjesec, za 1,1, a cijene obrazovanja za 0,4 posto.

Pad na godišnjoj razini zabilježile su samo cijene odjeće i obuće, i to za 4,7 posto.

„Ove godine očekujemo sličnu ili blago nižu stopu rasta potrošačkih cijena u usporedbi s prosjekom u 2012. godini, kada je prosječna inflacija iznosila 3,4 posto. U prvom dijelu godine, uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja. Ublažavanju inflatornih pritisaka i dalje pridonosi slaba i iscrpljena domaća potražnja“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.